Gospodarski rast u SAD-u ostaje snažan, tvrtke nastavljaju intenzivno ulagati, posebno u umjetnu inteligenciju, energetiku i infrastrukturu, dok Europa raste sporije, ali je do sada uspješno izbjegla recesiju. Ključno je da se politička retorika još nije pretvorila u konkretne mjere koje bi ozbiljno usporile stvarnu gospodarsku aktivnost.
Očekuje se da će rast eurozone ove godine dosegnuti oko 1%, što znači umjerenu, ali stabilnu dinamiku. Njemačka pruža ograničenu podršku gospodarstvu uz blagi fiskalni popust, Španjolska se ističe iznadprosječnim rastom, a Ujedinjeno Kraljevstvo također pokazuje znakove poboljšanja aktivnosti.
Važan strukturni element u pozadini je ubrzana investicijska agenda EU, posebno u području energetske infrastrukture i modernizacije elektroenergetskih mreža (EU Grid projekti u okviru širih industrijskih inicijativa). Ovi projekti, podržani europskim i nacionalnim fondovima, stvaraju višegodišnji investicijski ciklus u infrastrukturu, energetiku i industriju.
Ova otpornost proizlazi iz činjenice da temelji rasta ostaju zdravi: fiskalna politika ostaje podržavajuća, nezaposlenost je niska, inflacija se umjerena, a SAD doživljava snažan investicijski ciklus. Gospodarstva su složeni sustavi s visokom inercijom, pa vlade imaju tendenciju imati manji utjecaj na kratkoročna kretanja nego što se često misli.
Vjerujemo da će se rast S&P 500, vođen tehnologijom, nastaviti i da će 2026. biti dobra godina za indeks. Rast američkog BDP-a dosegao je gotovo 4% u odnosu na prethodnu godinu u četvrtom tromjesečju, a indeks proizvodnje ISM porastao je na najvišu razinu u tri godine. Istodobno, poslovna ulaganja ostaju snažna, uglavnom zbog kontinuiranih ulaganja u umjetnu inteligenciju, energiju i infrastrukturu, što potvrđuje da realni sektor održava zamah unatoč neizvjesnostima.
S druge strane, globalne neravnoteže se produbljuju. Kineski trgovinski višak dosegao je rekordne razine, dok SAD učinkovito financira dio globalne potražnje kroz svoj visoki fiskalni deficit. U makroekonomskom smislu, viškovi u jednoj zemlji znače deficite i zaduživanje u drugoj. Zasad se dug akumulira uglavnom u javnom sektoru, a ne u privatnom sektoru, a tržišta obveznica ne pokazuju nikakvu posebnu zabrinutost. Međutim, dugoročno je takva struktura i dalje teško održiva. Dakle, najveći rizik predstavlja Kina, gdje se rast sve više temelji na smanjenju cijena i izvozu viška kapaciteta, dok domaća potražnja ostaje slaba.
Osnovni scenarij ostaje pozitivan za 2026. Očekuje se da će globalno gospodarstvo održati solidan rast u 2026. Međutim, u pozadini se gomilaju neravnoteže, posebno kineski viškovi i američki fiskalni deficit, koji će prije ili kasnije zahtijevati prilagodbu. Međutim, trenutno makroekonomsko okruženje očito je povoljno za ulaganja u dionice: rast ostaje solidan, nezaposlenost je niska, inflacija se smanjuje, a investicijski ciklus umjetne inteligencije podržava korporativne profite i kapitalnu potrošnju. Kombinacija ovih čimbenika stvara povoljno okruženje za nastavak zamaha na tržištima dionica.
