U Goldman Sachsu nagađaju da će zarada po dionici tvrtki uključenih u indeks S&P 500 pasti za pet posto ako se porez na dobit poveća na 25 posto. No, postoji još jedna teorija da povećanje poreza ne bi pretjerano usporilo gospodarski rast, ali bi smanjilo nejednakost u prihodima (između ožujka i prosinca 2020. godine, najbogatiji Zemljani povećali su svoje bogatstvo za ukupno 3,9 bilijuna dolara), što bi dugoročno za tržište moglo imati pozitivan utjecaj.
Američki potrošač moći će nastaviti potaknuti gospodarski rast. Nedavno izvješće američkih Federalnih rezervi pokazuje da je imovina američkih kućanstava krajem lipnja dosegla novi rekord od 141,7 bilijuna dolara, kao rezultat povrata na burzi i napretka na tržištu nekretnina. U odnosu na prvo tromjesečje, imovina je porasla za 5,9 bilijuna, od čega je 3,5 bilijuna posljedica bikovskog trenda na burzama, a 1,2 bilijuna posljedica su viših cijena nekretnina.
U odnosu na lipanj prošle godine, imovina se povećala za nevjerojatnih 23,2 bilijuna dolara (rekord za kalendarsku godinu 2019.: 11,6 bilijuna), a u odnosu na prvo tromjesečje 2020. godine za 31 bilijun ili 28 posto. Još jedna stvar: Amerikanci su u lipnju imali 10,6 bilijuna dolara depozita u bankama, nešto manje nego u prvom tromjesečju (10,8).
Iznad svega, veći porezni prihodi koristili bi državnim proračunima koji imaju rastuće deficite, a dug se već groteskno napuhava. I to ne samo državni dug. Prema Institutu za međunarodne financije, trenutačno globalno zaduženje već iznosi gotovo 300 bilijuna dolara, a taj iznos uključuje javni dug, zaduženost kućanstava i poduzeća.
Samo prošle godine taj se iznos povećao za 9,3 bilijuna dolara u odnosu na prethodnih osam godina zajedno. Sve dok je monetarna politika središnjih banaka toliko labava, a kamatne stope na nuli, visoki dug još ne izaziva toliko zabrinutosti, ali problem će nastupiti kada započne ciklus zaoštravanja monetarne politike.
