„Očekujem da će Nvidia sljedeće godine prodati dvostruko više čipova nego ove. Umjetna inteligencija donosi ogromne koristi raznim industrijama i gospodarstvima, tako da možemo vidjeti snažnu želju za ulaganjem u umjetnu inteligenciju u gotovo svakoj zemlji u kojoj smo prisutni“, rekao je prije nekoliko dana Jensen Huang, izvršni direktor Nvidije. Osim toga, američki proizvođač čipova ojačat će svoj program otkupa dionica za čak 150 milijardi dolara. Ukupna vrijednost „operacije“ iznosi 235 milijardi dolara, što je rekord u američkoj povijesti.
Dionice Nvidije ponovno su dosegle rekordnu vrijednost nakon svibnja, nakon što su se u petak trgovale iznad 235,54 dolara. Tržišna vrijednost već je dosegla 5,7 bilijuna dolara, što je više od pet bilijuna (ili 5000 milijardi) eura. Nvidia stoga ostaje među najvećim dobitnicima procvata umjetne inteligencije, iako se investitori sve više pitaju hoće li tvrtka zadržati vodeću poziciju, jer konkurenti naglo povećavaju ulaganja u vlastita rješenja ili čipove.
Zasad, Nvidijini poslovni rezultati još ne potvrđuju te zabrinutosti. Štoviše, Huangovo predviđanje da bi tvrtka sljedeće godine mogla udvostručiti količinu isporučenih čipova ukazuje na izuzetno snažnu očekivanu potražnju. Važan dio priče o entuzijazmu za umjetnu inteligenciju je i Micron. Dionice proizvođača memorijskih čipova ove su godine skočile za 275 posto (Micron je pridonio trećini ovogodišnjeg rasta indeksa S&P 500!), a njegovi najnoviji poslovni rezultati potvrđuju izvanrednu potražnju za memorijama, koje su bitne za AI infrastrukturu.
Kamatne stope rastu
Burze stoga i dalje rastu zbog priče o umjetnoj inteligenciji, ali s druge strane, investitori ne mogu ignorirati što se događa s kamatnim stopama i kako to uzrokuje sve veću neizvjesnost na kreditnim tržištima. Slabiji podaci s američkog tržišta rada (najveće svjetsko gospodarstvo stvorilo je 29.000 novih radnih mjesta u rujnu, što je tri puta manje od očekivanog od strane ekonomista) samo su privremeno smirili napetosti na tržištima obveznica. U četvrtak je prinos na 10-godišnju američku obveznicu dosegao najvišu razinu u 24 godine, s 5,34 posto. U ostatku razvijenih zemalja, potrebni prinosi na državne obveznice također su uglavnom na barem 10-godišnjem vrhuncu (u Francuskoj je prinos najviši od 2002. i već je 150 baznih bodova iznad referentne njemačke 10-godišnje obveznice). Čini se da je to trenutno najveći faktor rizika na financijskim tržištima, a veliko je pitanje hoće li Trump uspjeti smiriti situaciju na Bliskom istoku (i time sniziti cijene nafte) prije međuizbora za mjesec dana.
Europa će osloboditi strateške rezerve dizela
Nakon skoka u četvrtak (rezultat najave da će Kina ograničiti izvoz dizela), cijene nafte pale su u petak nakon što su se europske zemlje u petak složile osloboditi dio svojih strateških rezervi dizela na Trumpov zahtjev. Mjera ima za cilj sniziti cijene i smanjiti potrebu za uvozom iz Sjedinjenih Država. Brent je i dalje završio tjedan iznad 100 dolara za barel od 159 litara, dok je West Texas Intermediate (WTI) pao ispod 91 dolara. Brent je izgubio dva posto u tjednu. Zemlje Europske unije podržale su francuski prijedlog o daljnjem oslobađanju europskih rezervi dizela. Francuska je predložila da se u Europi u roku od 20 dana oslobodi 50 milijuna barela dizelskog goriva, a članice Međunarodne agencije za energiju oslobodit će dodatnih 50 milijuna barela sirove nafte.
Različite prognoze o tome gdje će nafta biti na kraju godine
Glavni izvor napetosti na tržištu energije više nije sama dostupnost sirove nafte, jer se obnavljaju tokovi s Bliskog istoka, već opskrba naftnim derivatima, koja je ograničena smanjenim kapacitetom rafiniranja i nižom proizvodnjom na Bliskom istoku i u Rusiji. Unatoč poboljšanju opskrbe s Bliskog istoka, analitičari Barclaysa stoga su oštro povećali svoju prognozu cijene nafte za četvrto tromjesečje, za 20 dolara - na 115 dolara po barelu. Goldman Sachs, u međuvremenu, inzistira na svojoj prognozi da će cijena nafte Brent pasti na 85 dolara po barelu do kraja godine. Očekuje daljnji pad na 80 dolara po barelu za 2027. godinu. To se posebno odnosi na oporavak izvoza nafte iz zemalja Perzijskog zaljeva.
Francuska, epicentar nemira
Dolar nastavlja jačati, scenarij koji nitko nije predvidio prije nekoliko mjeseci. U usporedbi s eurom, dolar je dobio četvrti put zaredom na tjednoj bazi, što se nije dogodilo od prošlog svibnja. Euro sada vrijedi samo 1,125 dolara. Slabost eura povezana je i s problemima Francuske. Wall Street Journal čak je Francusku nazvao "nultom točkom", odnosno središnjim žarištem trenutnih globalnih previranja na tržištu obveznica. Francusku muči rastući dug i slabo gospodarstvo. Ulagači su čekali predstavljanje novog proračuna, koji predviđa drastično smanjenje potrošnje, ali ni to nije smirilo situaciju. Prinos na francusku desetogodišnju obveznicu već je gotovo pet posto.
