GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hubei, najvažnija središnja kineska provincija

Hubei, najvažnija središnja kineska provincija
UČIMO KINU
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 13.04.2021 / 21:00
Autor: Vesna Baćović, profesorica kineskog jezika
KOLUMNA - Hubei (湖北, Húběi), kineska provincija koja se nalazi u središnjem dijelu Kine, ima nekoliko imena. Provincija se nalazi sjeverno od jezera Dungting - prijevod službenog naziva provincije - no često se naziva i „zemljom riže i ribe“ (鱼米之乡, yúmǐzhīxiāng).

Ta činjenica ne čudi ako se u obzir uzme da su među najvažnijim poljoprivrednim proizvodima riža, ali i pamuk, pšenica te čaj.

Neslužbeno ime je i Chu (楚, Chǔ). Taj naziv potječe od imena poznate države iz kineske povijesti koja je vladala od 13. do 5. stoljeća pr. Kr.

Površinom zauzima 185.900 km2 (14. je provincija po veličini u Kini), a prema popisu stanovništva iz 2011. u njoj živi više od 57 milijuna stanovnika (deveta je najnaseljenija provincija u zemlji).

Postoji više znamenitosti po kojima je specifična, interesantna i poznata.

Ako govorimo o prirodnim znamenitostima, izdvojila bi se Tri klanca rijeke Jangce, no ako govorimo o znamenitostima modernoga svijeta, provincija je ovo koja je dom najvećoj hidroelektrani na svijetu – hidroelektrani Tri klanca.

Njezinom prirodnom i kulturnom značaju doprinosi gorje Wudang, područje koje je poznato kao kolijevka Kungfua, posebno Taichija.
Osim drevnog kompleksa građevina, na ovoj planini pod UNESCO-ovom zaštitom nalaze se i carske grobnice dinastije Ming i Qing. U njima je sahranjeno pet kineskih careva i petnaest carica. Te grobnice smatraju se najljepšim i najvećim carskim mauzolejom u Kini.
„Šumski okrug“ naziva Shennongjia (神农架林区, Shénnóngjià) nalazi se u zapadnom dijelu Hubeija i pod direktnom je upravom pokrajinske vlade, a ljubitelji prirode ga zasigurno neće zaobići!

Godine 2016. postao je dio UNESCO-ove Svjetske mreže rezervata biosfere u Aziji i Tihom oceanu kao jedan od samo tri središta bioraznolikosti u Kini. Istraživanje botaničara iz Kine u kojem je navedeno postojanje 3 479 vrsta biljaka u rezervatu pokazuje koliko je to biljno raznolik prostor.

U ovom rezervatu najvećih prašuma u središnjoj Kini, na ukupnoj površini od 2 618 m2 , zbog brojnih različitih prirodnih staništa na različitim nadmorskim visinama uspijevaju mnogobrojne vrste biljaka, ali žive i brojne rijetke životinje.

Naziv „Shennongjia“ u prijevodu doslovno znači „Ljestve Shennonga“. Naime, Shennong, kineski mitski vladar čije ime znači „Božanski seljak“, prema legendi napravio je ljestve od konopa po kojima se penjao i silazio s ove planine. Ove su se ljestve, prema predaji, pretvorile u duboku šumu koja danas ima poseban značaj ne samo za Hubei, nego i za cijelu Kinu.

Hubei ima 737 gradova, od kojih je najveći glavni grad Wuhan (武汉, Wǔhàn) koji broji oko 11 milijuna stanovnika. To je najmnogoljudniji grad u središnjoj Kini i sedmi najveći grad u Kini. Preko noći postao je poznat cijelome svijetu. No, voljeli bismo da ga ne pamtimo po virusu COVID-19, nego po njegovim zaista važnim obilježjima.

Iako je u ovom trenutku zatvoren za turističke posjete, kroz njegovu međunarodnu zračnu luku 2018. godine prošlo je 24,5 milijuna putnika. Ta činjenica govori u prilog tome da Wuhan ima puno mjesta koja su vrijedna posjeta.

U gradu se izdvaja Paviljon žutog ždrala (黄鹤楼, Huánghèlóu), simbol Wuhana koji datira iz 233. godine. Paviljon je visok nešto više od 50 m i predstavlja jedan od tri najveća tornja na jugu Kine.

Budistički hram Guiyuan, čije ime znači „doći do nirvane“, sagrađen je u 17. stoljeću i poznat je po komičnim pozama Buddhinih učenika. Među 500 kipova budističkih svetaca koji se tamo nalaze, ne mogu se pronaći dva s identičnim izrazima lica. Guiyuan jedan je od četiri najveća budistička hrama u provinciji Hubei, sastoji se od 5 dvorišta te 200 dvorana, koje su smještene na skoro 47 000 m2.

U Wuhanu se nalazi i Spomenik ustanku u Wuchangu, koji je smješten u parku Sun Yat-sena. Sun Yat-sen pokrenuo je ustanak u Wuchangu koji je 1911. rezultirao padom dinastije Qing i nastankom Republike Kine. Godine 1928. Wuchang je postao sjedištem vlade Kumingdanga, te službenim glavnim gradom Kine. Nadalje, 1938. postao je glavni logistički centar za japanske operacije u ovom dijelu Kine, iako se dugo borio protiv japanske invazije. Godine 1944. više od polovice grada uništeno je tijekom američkog bombardiranja. Nakon toga pada pod komunističku vlast i od tada ime Wuhan počinje se koristiti za tri grada - Wuchang koji je smješten na južnoj obali, Hanyang koji je smješten na sjevernoj obali rijeke Jangce, te Hankou koji je središte ovog velikog grada.

Wuhan, grad na rijeci Yangtze, konglomerat nekada neovisnih gradova s poviješću dugoj oko 3000 godina, metropolitansko je, dakle, područje koje čine tri ujedinjena grada. Danas ih povezuju mnogi nedavno izgrađeni cestovni i željeznički mostovi, ali i tunel ispod rijeke Yangtze.
Svakako, da bi se dobro razumjela povijest razvoja grada, treba spomenuti da je prvi most na ovoj rijeci izgrađen 1957., nakon stotina godina nepostojanja ikakvoga mosta – postojali su samo trajektni prijelazi. Most je dugačak 1.7 km, a sastoji se od gornje razine koja je namijenjena za automobile i donje razine koja je namijenjena za vlak. Zahvaljujući njemu omogućeno je povezivanje željezničkih pruga između Pekinga na sjeveru i Guangdonga na jugu zemlje, zbog čega je Wuhan postao važno prometno središte

No, grad je to koji je važno središte u mnogim drugim oblastima.

Primjerice, središte je 350 istraživačkih, znanstvenih instituta od kojih su neki najpoznatiji u Kini. Nadalje, ima 35 obrazovnih institucija, među kojima je sveučilište Wuhan jedno od 10 najboljih sveučilišta u zemlji. Još 1946. sastojalo se od čak 21 fakulteta i 8 istraživačkih instituta. Osim zgrade kao takve, na površini od 3,36 km2 nalazi se i više od 800 vrsta biljaka.

Wuhan je i industrijsko središte u kom prednjači automobilska i metalurška industrija, industrija tekstila, strojeva, prehrambenih proizvoda, ali i razvoj visoke tehnologije. Grad ima 5 973 poduzeća u koja ulažu strane tvrtke, a od njih najviše francuske – njih trećina.
U Wuhanu nalazi se i najveća unutarnja kineska luka koja je pristupačna i za oceanske brodove. Smještena je oko 1 100 km uzvodno od ušća rijeke Jangce. Zato i ne čudi što se grad smatra jednim od najznačajnijih centara središnje Kine. Wuhan je također i jedna od najvećih međuluka duž cijele rijeke Yangtze, pa putnički brodovi koji redovito prometuju između Wuhana, Šangaja i Chongqinga godinu za godinom ne postaju samo sve češći način prijevoza, nego i sve veća turistička atrakcija.

Dakako, Wuhan ni u modernoj arhitekturi ne zaostaje za velikim kineskim gradovima. Dapače, izdvaja se toranj banke Minsheng visok 331 m, kao i svjetski trgovački centar Wuhan visok 273 m.

Kao i diljem Kine, i u Wuhanu se nalazi mnogo parkova koji su centri za rekreaciju te mnogo jezera. No ono što ga izdvaja od drugih gradova jest most Houguanhu koji je dug 5.5. km i kao takav je najdulji most preko jezera u Kini te 200 jezera uz koja posjetitelji mogu odmoriti. Od svih njih i mi, kao i mnogi turisti (za sad virtualni:)), izdvojili bismo Donghu (东湖, Dōnghú), odnosno Istočno jezero. Najveće je to urbano jezero u Kini, smješteno na teritoriju grada. Zbog oblika obale poznato je i kao „Jezero od 99 zavoja“. Jezero zauzima površinu od 33 km2, trećinu površine cijeloga parka (87 km2 ) u kojem rastu 372 različite vrste biljaka koje broje preko tri milijuna jedinki.

Vila Mao Ze Donga, otvorena za javnost 1993. i poznata kao „Kuća bijelih oblaka i žutih ždralova“, nalazi se na obali ovog jezera, čime mu daje poseban pečat i na jedan način povezuje prošlost i sadašnjost. Staza među borovima, šljivama i bambusima koja je često, kažu, bila večernja šetnica Velikoga vođe sada je šetnica „običnih“ ljudi.

Provincijski muzej koji ima bogatu kolekciju arheoloških izložaka također se nalazi uz jezero. U njegovoj jedinstvenoj zbirci 812 predmeta smatra se nacionalnim blagom. S pozadinom modernog i suvremenog, idealno spaja prirodne i povijesne ljepote ovog grada...

P.S. Da, zanimljivo je i da se Wuhan, zajedno s Nanjingom i Chongqingom, smatra jednom od "tri pećnice u Kini" zbog izuzetno vruće klime u ljetnjem periodu. No, u Nanjingu i Chongqingu smo već bili i bilo nam je super pa vjerujemo da se, s obzirom na to što sve lijepo možemo vidjeti i saznati u Wuhanu, ne bismo bunili, bez obzira na klimu...

Svi čitatelji portala koji zaprate naš Instagram profil uz kod SEEbiz20 mogu ostvariti 20% popusta za upis na1.stupanj koji kreće 3.05.

INSTAGRAM: https://www.instagram.com/haohan_skola_kineskog_jezika/
Dodatne info: info@haohan.hr / 099 58 567 35 /
Cjelokupna ponuda: www.haohan.hr

Tagovi: Hubei, Wuhan, NR Kina, Sun Yat-sen, Chongqing, Paviljon žutog ždrala, UNESCO, Tri klanca rijeke Jangce, jezero Dungting, Covid-19
PROČITAJ I OVO
Manjak kontejnera postao globalni problem
KONTEJNERI
Manjak kontejnera postao globalni problem
KOLUMNA - Transport standardnog kontejnera brodom iz luke u Kini prije pandemije stajao je oko 1000 dolara, a trenutačno se cijena kreće i do 10.000 dolara.
Slučaj Žalac: Bahatost i lažni sjaj skorojevićke buržoazije
POLITIKA I KORUPCIJA
Slučaj Žalac: Bahatost i lažni sjaj skorojevićke buržoazije
KOLUMNA - Hrvatskom politikom dominira ažni sjaj skorojevićke buržoazije koja je iz opanaka uskočila u ministarske fotelje i nadzorne odbore te harači i pustoši gdje može i ne može. Slučaj Žalac degutantan je primjer takve bahatosti.
Ethereum dobiva sve više poklonika
KRIPTO SCENA
Ethereum dobiva sve više poklonika
KOLUMNA - Dio analitičara smatra da je trenutna euforija na tržištu kriptovaluta usporediva s vrhuncem devedesetih, a bitcoin bi mogao biti sličan onome što je bio s Netscapeom, koji je igrao vodeću ulogu, ali je otišao na smetlište povijesti.
Gospodarska slika Hrvatske i ne izgleda tako loše na početku 2021.
ANALIZA
Gospodarska slika Hrvatske i ne izgleda tako loše na početku 2021.
ANALIZA - Fininfo.hr donosi pregled najznačajnijih gospodarskih aktivnosti za prvi kvartal 2021. godine.
Tradicionalni kineski glazbeni instrumenti
UČIMO KINU
Tradicionalni kineski glazbeni instrumenti
KOLUMNA - O bogatstvu i ljepoti tradicionalne kineske glazbe najbolje govore tradicionalni kineski glazbeni instrumenti. Kao zorni primjeri tu su ne samo drevni, nego i potpuno novi instrumenti. Neki od novih instrumenata pojavili su se vremenom, a neki su se mijenjali kroz vrijeme i poprimili novi oblik.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE