Smanjenje je posebno izraženo kod energenata, gdje je deflacija u listopadu porasla na 11,6 posto, nakon rujanskih 4,6 posto, dok je inflacija u hrani, alkoholu i duhanu smanjena na 7,5 posto, nakon rujanskih 8,8 posto. Ovo su brojke na prvi pogled ohrabrujuće, ali treba imati na umu da su te brojke djelomično posljedica temeljnih učinaka cijena energije.
Sada smo svjedoci najniže točke godišnje stope inflacije energije. Cijene energije pale su za 1,9 posto na mjesečnoj razini, au studenome i prosincu prošle godine za 6,6 posto. Osim ako se nešto slično ne dogodi i ove godine, trenutno očitanje inflacije zapravo nije dokaz da smo svjedoci bržeg pada inflacije nego što su očekivala tržišta i Europska središnja banka (ECB).
Inflacija bi stoga ove godine mogla dodatno porasti, ali se ipak očekuje da će se iduće godine konačno smiriti na ciljanih dva posto. To znači da su prema inflatornim očekivanjima današnji prinosi na državne obveznice realno pozitivni. U trenutku pisanja prinosi na 10-godišnje obveznice Slovenije, Njemačke, Italije i Španjolske iznosili su 3,7 posto, 2,7 posto, 4,6 posto odnosno 3,8 posto, dok je prinos na američke desetogodišnje obveznice, inače mjeren u dolarima, , 4,7 posto.
Za one koji predviđaju pad kamatnih stopa u nadolazećoj godini ili godinama, što središnje banke obično rade tijekom globalne recesije, dugoročne obveznice bile bi još privlačnija opcija ulaganja. Kada kamatne stope padaju, cijena obveznica raste, a kupnjom po trenutno nižim cijenama investitori kroz kamate na obveznice "zaključavaju" atraktivan prinos. Ukratko, inflacija se u Europi smanjuje. To bi ESB-u ostavilo više mogućnosti za radnje poput smanjenja kamatnih stopa ili kvantitativnog popuštanja, možda čak i prije nego što se trenutno očekuje. Stoga bi ECB zbog pogoršanja situacije u Europi mogla ublažiti svoju restriktivnu politiku i prije američke središnje banke (Fed). To će, međutim, nastaviti podržavati snagu dolara u odnosu na euro.
Gospodarski rast u eurozoni blago je usporio u trećem tromjesečju, ispod očekivanja ECB-a, ali iznad najgorih predviđanja, s nacionalnim razlikama koje odražavaju različite gospodarske rezultate zemalja. Sudeći po lošijim makroekonomskim pokazateljima (PMI indeks...) početkom četvrtog tromjesečja, postoji mogućnost tehničke recesije u drugoj polovici godine. Tome pridonose povećana razina kamatnih stopa, niže bankarske pozajmice i slab globalni rast. U Europi potražnja kućanstava također pada. Maloprodaja u Njemačkoj u rujnu je pala za 0,8 posto na mjesečnoj razini, nakon pada od 1,2 posto u kolovozu.
Fed je zadržao trenutnu kamatnu stopu u skladu s očekivanjima tržišta. U poruci je istaknuo trenutno zaoštravanje financijskih uvjeta u gospodarstvu, što može utjecati na gospodarski rast. To je uglavnom zbog rasta prinosa državnih obveznica u posljednjem razdoblju. Fed je pritom istaknuo solidnost gospodarskog rasta u prethodnom tromjesečju i nešto prigušeniju dinamiku na tržištu rada. Još uvijek nije donesena odluka hoće li se u prosincu povećati kamatne stope, što znači da će budući ekonomski podaci poput zaposlenosti i inflacije biti ključni za njegove sljedeće poteze.
