Razvijena tržišta dionica su u režimu “čekanja” prvenstveno analizirajući što znače Trumpove najavljene carine i protumjere. Naravno, još uvijek postoji nada da na kraju ipak neće biti tako loše kako se čini. U ponedjeljak su burzovni indeksi u New Yorku porasli (najviše NASDAQ, jedan posto), no raspoloženje je u utorak bilo mješovito. Dow Jones dobio je nekoliko bodova, dok je tehnološki opterećeni NASDAQ gubio tlo. Foto: Reuters
Donald Trump objavio je da će od 12. ožujka uvesti carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminija iz svih zemalja svijeta. Oštre protumjere već su uslijedile iz nekih zemalja, povećavajući vjerojatnost trgovinskog rata, što bi smanjilo globalni gospodarski rast i vjerojatno povećalo inflaciju. Europska komisija također je najavila da će pripremiti odgovor. "Tarife su loše za tvrtke i potrošače", rekla je Ursula von der Leyen. Amerikanci uvoze većinu čelika iz Kanade (koja je također vodeća u proizvodnji aluminija), Brazila, Meksika, Južne Koreje i Njemačke. Trump tako provodi svoju agendu i svakodnevno osigurava da se njegovo ime u burzovnim komentarima pojavljuje češće nego Fed, tromjesečna zarada ili svježi makroekonomski podaci.
Iako Trump tvrdi da Ameriku želi učiniti velikom, ove su godine europski burzovni indeksi porasli otprilike dvostruko više od njujorških. Paneuropski indeks STOXX 600 završio je utorak drugi dan zaredom rekordno, pri čemu je frankfurtski DAX prvi put prešao 22.000 bodova, a pariški CAC40 ponovno se popeo iznad 8000 bodova, te je nakon prošlogodišnjih negativnih trendova ove godine ojačao gotovo devet posto. Dionice mnogih poznatih kompanija ostvarile su značajne dobitke ove godine, primjerice banke Societe Generale (+34%) i Commerzbank (+20%), švicarski proizvođač luksuzne robe Richemont (+30%), Telekom Italia (+24%) i energetska kompanija BP (+18%).
Ovogodišnji rast indeksa STOXX 600 dosad je gotovo osam posto, dok je rast indeksa S&P 500 nešto više od tri posto. Godina je još mlada, nakon mjesec i pol dana ne čini se da treba puno analiza, ali ipak je primjetno da rasta velikih tehnoloških kompanija u New Yorku više nema. Štoviše, za neke su padovi prilično značajni. Dionice Tesle već su 32 posto daleko od svog vrhunca u prosincu, a Elon Musk izgubio je gotovo 90 milijardi dolara bogatstva, nakon što je u prosincu vrijedio 486 milijardi dolara. Mnogi nisu iznenađeni što dionice Tesle gube novac jer su bile strahovito precijenjene, s obzirom da je Tesla prošle godine prodao 20.000 vozila manje nego godinu prije, uz sve veću kinesku konkurenciju (gdje dominira BYD), a brojke su i ove godine u padu. Primjerice, u Francuskoj (1141) i Njemačkoj (1277) u siječnju je registrirano oko 60 posto manje Tesla nego u siječnju 2023. godine.
Drugi, malo manje ekstreman primjer je Alphabet (Google). Dionice su prošli tjedan pale devet posto odmah nakon objave poslovnih rezultata (doduše u izvanberzanskom trgovanju), jer je tvrtka imala "samo" 30 posto rasta prihoda od oblaka, a prije svega zbog troškova ulaganja u umjetnu inteligenciju.
