Anketa među direktorima američkih kompanija objavljena u ponedjeljak pokazuje da nove carine protiv Kanade, Meksika i Kine stvaraju vrlo nesigurno poslovno okruženje. Otkako su prije nekoliko dana objavljeni još lošiji makroekonomski podaci (uključujući i pad potrošnje u siječnju), raste uvjerenje da je američko gospodarstvo na izdisaju. Neki već predviđaju da će rast BDP-a u prvom kvartalu biti negativan. Donald Trump želi Ameriku ponovno učiniti velikom, ali trgovinski rat vjerojatno nije pravi put.
Od utorka su na snazi carine od 25 posto na kanadsku i meksičku robu, a uveo je i dvostruko veće carine na kineske proizvode (20 posto umjesto 10 posto). Ukupno predstavlja 42 posto ukupnog američkog uvoza prošle godine. Pogođene zemlje već su najavile protumjere.
Dow Jones pao je za 1300 bodova u prva dva dana ovog tjedna, vraćajući ga tamo gdje je bio s početka godine. U međuvremenu, NASDAQ tehnološki indeks već je više od 10 posto ispod rekorda. Dionice Nvidije pale su u ponedjeljak osam posto, 25 posto dalje od rekordne vrijednosti. CNN-ov Indeks straha i pohlepe nalazi se u zoni ekstremnog straha. No, vjerojatnije je da će Fed ove godine značajno smanjiti kamate, što je posljednjih dana poskupjelo američke obveznice (prinos na 10-godišnju pao je ispod 4,15 posto (barem u posljednja tri mjeseca), a ujedno negativno utječe na dolar. U ponedjeljak je dolar izgubio više od posto svoje vrijednosti prema euru, što je vrlo velika promjena za devizna tržišta.
Donald Trump oduvijek je ostavljao dojam da je burza za njega najbolji pokazatelj zdravlja američkog gospodarstva, no sada se čini kao da ne mari za padove koje smo vidjeli posljednjih dana. Kapital se ove godine seli u Europu i Kinu. Pa ni tu u utorak nije bilo "kruha", a sigurno utočište predstavljale su samo državne obveznice i zlato. Europske su burze u novi tjedan ušle s novim rekordima na sva tri najveća tržišta (London, Pariz i Frankfurt), no u utorak je, posebice u Frankfurtu (DAX izgubio 3,5 posto), uslijedilo poprilično otrežnjenje. I na Zagrebačkoj burzi jučer bilježimo oštre padove.
Institut za svjetsku ekonomiju u Kielu procjenjuje da bi američke carine ove godine smanjile gospodarski rast u EU za pola posto. Budući da će rast BDP-a već sada biti nešto manji od jedan posto, to je popriličan utjecaj. Europska središnja banka ponovno će se sastati u četvrtak. Većina očekuje da će ponovno sniziti pasivnu kamatu za četvrtinu postotnog boda (na 2,5 posto). Inflacija u eurozoni u veljači je pala na 2,4 posto, nakon što je u siječnju iznosila 2,5 posto. Inflacija u Sloveniji s 1,9 posto ostala je ispod prosjeka eura. Očekuje se da će gospodarski rast eurozone u posljednjem tromjesečju biti nula posto (u usporedbi s trećim tromjesečjem). Stoga raste opasnost od stagflacije.
