Wall Street je već bio na visokim vrijednostima, no od srijede je snažno povukao prema gore na krilima tehnologije (naravno ističe se Tesla), bankarskih i energetskih dionica. Analitičari upozoravaju da se radi o iracionalnom bujanju, frazu koju je skovao tadašnji guverner Feda Alan Greenspan 1996. godine, no trebalo je još tri ili četiri godine prije nego što je balon internetskih dionica pukao. Može se dogoditi da se trenutni bikovski trend povuče, iako vjerojatno ne tako snažnim rastom kao prošli tjedan, kada je indeks S&P 500 (prvi put u povijesti premašio 6000 bodova) skočio za gotovo pet posto. Jeremy Siegel, profesor financija na Sveučilištu Pennsylvania, smatra da bi njujorško tržište pod Trumpom moglo doživjeti bolja vremena nego pod bilo kojom drugom administracijom u povijesti. Kako je rekao, ne čini se baš vjerojatnim da bi Trump vodio politiku koja bi bila loša za burze.
Međutim, Trumpova bi vladavina mogla imati i vrlo negativne učinke. Prije svega veća inflacija. Zanimljivo, kao razlog zašto su glasali za Donalda Trumpa američki glasači većinom su navodili visoku inflaciju, koja je bila karakteristična za Bidenovo predsjedništvo, no upravo se izborom Trumpa ponovno povećala opasnost od ponovnog rasta inflacije, što bi donijelo i to je povratak omražene Fed-ove politike "više za duže" – duže razdoblje visokih kamatnih stopa. To je i razlog zašto dolar posljednjih dana vidljivo raste, što ne zabrinjava SAD, nego još više mnoge zemlje u razvoju. Studija Međunarodnog monetarnog fonda objavljena prošle godine pokazala je da povećanje dolara od 10 posto nakon godinu dana smanjuje gospodarski rast u zemljama u razvoju za 1,9 postotnih bodova. Bogate zemlje manje su pogođene, ali proizvodnja i dalje pada za 0,6 postotnih bodova. Negativni učinci jačeg dolara utječu na gospodarstva u razvoju dvije i pol godine, a na bogate zemlje jednu godinu.
Nakon ishoda američkih izbora, europske burze nisu pratile rast njujorških burzi. Paneuropski indeks STOXX 600 izgubio je u utorak dva posto, najviše u tri mjeseca. Dionice rudarskih kompanija bile su pod pritiskom zbog pojeftinjenja sirovina (zlato, bakar...). Trumpova politika dodatno pritišće ionako neuvjerljivo njemačko gospodarstvo, koje se također bori s vladinom krizom. U Frankfurtu je negativno utjecala i objava studenog indeksa poslovnih očekivanja ZEW, koji je skliznuo više od očekivanog, s procjenom aktualne gospodarske situacije na najnižoj točki od svibnja 2020., kada je vladala velika sumornost na covid-19. Bayerove dionice (kompanija je smanjila svoje izglede za cijelu godinu) pale su u utorak gotovo 15 posto, dosegnuvši najnižu razinu u 20 godina. Samo ove godine tržišna kapitalizacija Bayera skliznula je 36 posto, na 21 milijardu eura.
Neka su ulaganja naglo porasla nakon izbora, ponajviše u kriptovalutu dogecoin. S negativne strane, u prošlom tjednu pale su dugoročne obveznice, zlato, nafta i, iznenađujuće, dionice tvrtke Trump Media.
Kriptovalute su sredinom utorka zabilježile mali val unovčavanja dobiti nakon nekoliko dana snažnog rasta, ali barem je bitcoin doživio brzi preokret i porastao s 85.000 dolara na 90.000 dolara. Bitcoin je tako skočio više od 30 posto od trenutka kada je bilo jasno da je Trump pobijedio Kamalu Harris, a slijede ga altcoini i tvrtke za rudarenje bitcoina, te naravno MicroStrategy, pravni subjekt s najviše bitcoina (279.420) u bilanci. Između 31. listopada i 10. studenog MicroStrategy je kupio još dvije milijarde dolara bitcoina, što znači više od 27 tisuća coina, po prosječnoj cijeni od 74.463. Samo na ovom dijelu investicije MicroStrategy je u nekoliko dana imao oko 20 posto (naravno nerealizirane) dobiti, odnosno 400 milijuna dolara.
