Je li dostava hrane budućnost ugostiteljstva?

Znamo i da se kao jedini izlaz u ovom kriznom periodu pokazao svaki vid online prisutnosti ili poslovanja. Ipak, jedan koncept poslovanja, ne samo da je uspio preživjeti globalnu pandemiju već je i doživio rapidni rast.

U pitanju su platforme za dostavu hrane i namirnica. Aplikacije i platforme za dostavu doživjele su ekspanziju širom svijeta nekoliko godina prije pandemije. Razvoj istih počeo je u SAD-u i Kini, da bi se ovaj koncept širiom Europe, i naravno - stigao kod nas. Od tada, ovo tržište bilježi rast svake godine, a pandemija je poslužila samo kao katalizator napretka.

Sposobnost da se prilagodi, pored kecelje čine obavezan detalj svakog kuvara ali kakva budućnost čeka ovo i ostala zanimanja u ugostiteljstvu? Pomažu li platforme za dostavu restoranima? Je li dostava održiv biznis model? Je li pandemija koronavirusa samo privremeno zainteresirala kupce za ovaj oblik usluge?

Odgovore na ova pitanja istražujemo za vas u nastavku teksta.

Razvoj online naručivanja hrane

Prva domaća kompanija za dostavu hrane u Srbiji osnovana je prije devet godina. Zanimljivo je to da je prije ovakvih specijaliziranih platformi za dostavu, dostava pizze bila prilično rasprostranjena. Pizza Hut u SAD-u je još 1994. godine dobila svoju prvu online narudžbu.

Online naručivanje je u Srbiji, čini se, došlo znatno kasnije, iako su narudžbe pizze telefonom bile vrlo zastupljene. Iz najpopularnije domaće kompanije za dostavu, kao jedan od glavnih razloga zbog čega nisu ranije razvili biznis navode upravo nerazvijene navike online kupovine na domaćem tržištu.

Ipak, kada se prva aplikacija za narućivanje pojavla u Srbiji 2006. godine, prihvaćena je vrlo pozitivno i smatrana je pravom inovacijom. Danas ovu kompaniju preuzima još veći svjetski brend, a kada je riječ o ukupnoj vrijednosti akvizicija, spominju se brojevi od nevjerojatnih 170 milijuna eura.

Ipak, vrijednost ovakvih brendova nije porasla preko noći, iako je pandemija definitivno umnogome pomogla. Od 2015. godine, online naručivanje hrane službeno prerasta broj telefonskih narudžbi. Iste godine u Kini, vrijednost tržišta dostave skače sa 0.15 milijardi kineskih juana na nevjerojatnih 44.25 milijardi.

Tržište ogromne vrijednosti čiji se rast očekuje

Godine koja predstoji pandemiji koronavirusa - 2019. studija američkog tržišta dostave hrane procijenila je vrijednost na 94 milijardi dolara, sa predikcijom rasta od 9% tokom svake godine. Prema istraživanjima, trend online naručivanja hrane iz restorana raste čak 300% brže nego objedovanje u samom restoranu.

Podsjećamo da su ovo podaci iz 2019. godine, odnosno godini prije pandemije, nakon čega online porudžbine još više rastu svuda u svijetu, a na Američkom tržištu o kojem smo do sada govorili - u zavisnosti od platforme, zabilježen je porast broja porudžina i dva do tri puta.

Što je s domaćim tržištem i regijom?

Iz Hrvatske javljaju da je dostavljačima hrane u pandemiji promet porastao nevjerojatnih 500 posto. Slična situacija je i u Srbiji, a da je ovaj vid naručivanja hrane itekako popularan, pokazuje nam i širenje ponude - pa tako odnedavno preko popularnih aplikacija možete naručiti i namirnice iz supermarketa, ali i proizvode iz apoteke.

Što se tiče dostave hrane, najviše se naručuje brza hrana poput roštilja, burgera i pizza, a odmah nakon njih dolazi i - azijska hrana. S druge strane, najpopularnije je naručivanje osnovnih namirnica poput mlijeka, brašna, kvasca, jaja i voća i povrća, a procjenjuje se da je do sada isporučeno ovim putem više od 20 tona namirnica.

A što je s restoranima?

Na kraju, postavlja se i vrlo važno, a često zapostavljeno pitanje - profitiraju li i restorani od ovakvog razvoja tržišta?
U doba pandemije, online platforme bile su nesumnjivo spas od bankrota za mnoge restorane, naročito na domaćem tržištu. Ipak, na američkom tržištu u isto vrijeme pojavljuju se i kritike. Mnogi vlasnici restorana su u vrijeme pandemije pozivali ljude da brišu svoje aplikacije za naručivanje hrane i nazovu restoran direktno.

Razlog ovome jesu velike provizije koje sama aplikacija oduzima od računa. Pa dok se na domaćem tržištu pominju cifre od 10% do 20% od cjelokupnog računa, na američkom tržištu platforme uzimaju i do 50% cjelokupnog računa, što je mnoge restorane značajno oštetilo.

Dostava nakon pandemije - radi li se o održivom biznis modelu?

Upravo zbog problema ovih vrsta, aplikacije za dostavu hrane se često kritikuju. U poslednje vreme, dosta se govori i o problemima sa zaposlenjem dostavljača - u najvećem broju slučajeva dostavljači nemaju zakonski regulisano radno vrijeme, ugovor o radu ili zdravstvenu zaštitu.

Ipak, neki stručnjaci ukazuju i na druge potencijalne probleme s ovakvim vidom poslovanja - smatraju da dostava hrane i namirnica nije održiv biznis model. Neki stručnjaci upozoravaju da aplikacije poput DoorDash, UberEats i GrubHub, koje djeluju na američkom tržištu - imaju veći rast troškova nego prihoda.

U nedavnom izvještaju Deutsche Banka je primijetila da je DoorDash, koji je prikupio 3,4 milijardi dolara prošlog prosinca, zaradio samo 90 američkih centi na prosječnoj narudžbi hrane od 36 dolara. U pitanju je bruto marža od 2,9% u rekordnoj godini za isporuku hrane kada je veliki dio svijeta bio u karanteni.

U normalnijoj godini, poput ove, kada kompanije moraju izdvojiti više novca kako bi privukle vozače, neki smatraju da ekonomičnost isporuke hrane nema smisla. U prilog argumentaciji da je budućnost dostave hrane neizvjesna govori i činjenica da samo 15% Amerikanaca koristi aplikacije za dostavu na regularnoj bazi.

Imajući sve navedeno u vidu, izgleda da je odgovor na pitanje je li dostava hrane budućnost ugostiteljstva prilično ambivalentan. Na njega će svakako utjecati i razvoj pandemije i svjetske borbe protiv koronavirusa, ali i same navike potrošača, kao i sposobnost platformi da se prilagode novim zahtjevima tržišta.