Kako će carine promijeniti globalnu ekonomiju?

Europa izvozi više fizičke robe, dok SAD izvozi više softvera i usluga. Stoga smatraju da je upitno zašto bi Europa trebala ograničavati izvoz robe, ako su one sam temelj njezina izvoznog uspjeha.

Pod Trumpovom administracijom, SAD želi barem deklarativno prijeći iz pretežno potrošačke u pretežno proizvodnu zemlju, što je dugoročan i zahtjevan proces. Carine i slabiji dolar privremene su mjere restrukturiranja gospodarstva, koje bi trebale podržati jačanje domaće proizvodnje.

Slično tome, Kina, s jakom industrijskom bazom, desetljećima se usredotočuje na proizvodnju kao motor rasta, što joj je omogućilo postizanje izvanrednog gospodarskog razvoja. Međutim, Kina se sve više mora prebacivati na potrošačko društvo, jer ulaganja čine oko 40% njezina BDP-a, što je puno za dugoročni ubrzani rast u ovoj fazi razvoja. Prelazak na potrošnju bit će ključan za uravnotežen i održiv razvoj Kine.

Poput SAD-a, i Europa bi se trebala usredotočiti na barem djelomičnu samodostatnost, posebno u području digitalnih tehnologija i softvera. Kako je istaknula Ursula von der Leyen, novi trgovinski sporazum važan je korak prema stvaranju jedinstvenog tržišta između SAD-a i EU-a, koje zajedno broji oko 800 milijuna ljudi. Pregovori o trgovinskim pravilima uvijek će biti prisutni, jer se radi o izgradnji povjerenja i prijenosu informacija između velikih prijateljskih gospodarstava.

S vremenom se asimetrični troškovi carina mogu manifestirati i u drugim regijama, na primjer u Aziji, što će zahtijevati prilagodbe i širu suradnju. Budućnost na Zapadu je prema tome da svaka regija razvije barem određenu industriju i softver, jer su oba područja ključna za suverenitet, posebno s obzirom na rastuće izazove s Kinom.

Odgovor na pitanje zašto uvoditi carine je stoga da zemlja ili regija još ne dostiže potreban standard da bi se mogla natjecati bez zaštite. Carine mogu biti ne samo prepreka, već i mjera vrijednosti standarda. Dakle, prave carine su standardi.

Rast američkog gospodarstva unatoč izazovima i utjecaju carina

SAD i dalje bilježi solidan rast BDP-a, unatoč nešto višoj inflaciji i snažnom rastu plaća, što stvara inflacijske pritiske zbog viših troškova rada. Tržište rada ostaje snažno, nezaposlenost je niska, a rast zaposlenosti je postojan, iako je točno mjerenje teško zbog čestih statističkih revizija. Rast broja radnih mjesta u srpnju bio je niži, ali to je uglavnom statistička nesigurnost, a ne stvarni pad. Ograničena imigracija i deportacije doprinose gotovo stagnaciji rasta radne snage.

Povećanje prosječnih carina s oko 3% na oko 18% izazvalo je nesigurnost na tržištima i u gospodarstvu, posebno zbog utjecaja na ulaganja tehnoloških divova, glavnog motora američkog gospodarskog rasta. Zanimljivo je da su proizvođači automobila iz Detroita, koji imaju tvornice u Meksiku, u nepovoljnom položaju zbog carina od 25% u SAD-u u usporedbi s 15% u Europi i bit će motivirani postupno preseliti proizvodnju natrag kući. Ova promjena obećava jačanje industrijskog sektora, stvaranje radnih mjesta i povećanje ekonomske stabilnosti u Sjedinjenim Državama.

Hoće li carine biti učinkovite?

Carine su također važan izvor prihoda za američku vladu i pomažu u obuzdavanju proračunskog deficita. Međutim, dugoročna učinkovitost ove mjere ovisi o prilagodljivosti tvrtki i gospodarstva novim okolnostima. Neki izvoznici i uvoznici trenutno smanjuju svoje marže kako bi ublažili utjecaj na potrošače, ali dio troškova na kraju će se prenijeti na krajnje kupce.

Američke Federalne rezerve (Fed) pod pritiskom su Bijele kuće, koja želi sniziti kamatne stope kako bi potaknula gospodarski rast i smanjila teret državnog duga. Međutim, zbog niske nezaposlenosti i uporne inflacije, Fed ostaje oprezan i ne želi prebrzo snižavati kamatne stope. Ova neskladnost između monetarne politike i političkih očekivanja mogla bi uzrokovati još veće trenje u budućnosti, gdje je moguće da će Fed na kraju malo popustiti i prilagoditi svoju strategiju ciljevima Bijele kuće.