Kina se najbrže oporavlja, u fokusu je samodostatnost

Razina samodostatnosti mora biti podignuta u idućim godinama, govorili su kreatori kineske ekonomske politike. Tek sad se vidi koliko su bili u pravu. Jer, upravo ovoga tjedna objavljene brojke jasno govore kako je smanjenje ovisnosti o globalnim ekonomskim tokovima donijelo Kini veću fleksibilnost u vremenima krize. Vlada je uvela niz mjera kako bi potaknula rast i poduprla zaposlenost, uključujući pojačanu državnu potrošnju i porezne olakšice. Središnja banka snizila je ključne kamatne stope i ublažila propise o bankovnim rezervama.

Kinesko će gospodarstvo ove godine jedino u skupini velikih gospodarstava bilježiti pozitivnu stopu rasta, od 1,9 posto, procijenio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

Proizvodne aktivnosti u Kini dosegnule su u listopadu najvišu razinu u proteklih 10 godina zahvaljujući daljnjem oporavku gospodarstva od korona krize, pokazalo je izvješće istraživačke tvrtke Caixin. Indeks menadžera nabave (PMI), koji tvrtka Caixin Insight Group izračunava na temelju ankete među poslovnim čelnicima u privatnim i državnim kineskim kompanijama, uvećan je u listopadu za 0,6 bodova, dosegnuvši 53,6 bodova, najvišu razinu od siječnja 2011. godine. Vrijednosti iznad 50 bodova pokazuju rast aktivnosti, a one niže pad.

I potražnja i ponuda poboljšale su se u listopadu jer se gospodarska aktivnost u Kini normalizirala nakon što je zemlja uglavnom uspjela suzbiti krizu izazvanu koronavirusom.

U Kini sada povremeno bilježe širenje virusa u lokaliziranim žarištima, ali ga uspijevaju zauzdati mjerama poput zabrane putovanja, masovnog testiranja i praćenja kontakata.

Kinesko gospodarstvo u trećem je tromjesečju poraslo 4,9 posto, nakon povijesnog pada od 6,8 posto u prva tri mjeseca ove godine, zbog epidemije koronavirusa. U drugom tromjesečju poraslo je 3,2 posto, pokazuju službene statistike.

Kineska vlada razmatra novi petogodišnji gospodarski plan koji bi trebao biti usredotočen na gospodarsku samodostatnost, tehnološke inovacije i čišći okoliš. Još u svibnju je Xi Jinping, tijekom trajanja Dviju sjednica koje su okupile kinesko političko vodstvo iz svih dijelova zemlje, objavio kako Kina ulazi u provođenje novog razvojnog plana u kojemu će “domaća cirkulacija igrati dominantnu ulogu”.

“Za budućnost, mi moramo tretirati domaću potražnju kao startnu točku u izgradnji kompletnog sustava domaće potrošnje i u tome promovirati inovacije u znanosti, tehnologiji i drugim područjima”, izjavio je kineski predsjednik.

Prema mišljenju kineskih analitičara, to je odmak od prijašnje “velike međunarodne cirkulacije” sredstava i roba koja je započela 90-tih godina i Kini donijela status druge po redu svjetske ekonomije. Dodaju kako je ovo priprema za onaj najgori scenarij, dugoročnu globalnu gospodarsku krizu i moguće kinesko tržišno odvajanje od SAD-a, pa i čak od velikog dijela zapadnog svijeta, prema riječima kineskog ekonomista Hu Xingdoua.

Hu je istaknuo kako cilj ovih mjera nije zatvaranje kineske ekonomije, već svojevrsna zaštita kineskog gospodarstva koje će i dalje nastojati tražiti međunarodnu suradnju i otvoreno globalno tržište. Ali Kina je svjesna posljedica trgovinskog rata i tehnološkog rivalstva sa SAD-om, kao i protekcionizma koji je proizašao kao posljedica pandemije. Xi Jinping razvija Kinu da postane samoodrživa, posebno kroz razvitak digitalne ekonomije, pametne proizvodnje, zdravstva i novih oblika industrijskog razvoja kao glavnih čimbenika rasta. Ponovio je kako će Kina stajati na “pravoj strani u povijesti” kada inzistira na multilateralizmu i globalizaciji.

Četrnaesti po redu petogodišnji plan bit će objavljen početkom 2021. godine. To je važna godina u kojoj će Kineska komunistička partija slaviti 100. obljetnicu svog osnutka.

Središnja tema je, dakako, samodostatnost – oslanjanje na svoje snage, kapacitete, inovativni razvoj i tržište. To je i glavna ideja plana “Made in China 2025”, koji se prestao spominjati u javnom i službenom diskursu Kine nakon zahuktavanja trgovinskog rata sa SAD-om.

Još prije pojave koronavirusa, zbog američko-kineskog trgovinskog rata i rastućeg suparništva između velesila mnogi u Kini su počeli smatrati da se Peking više ne može pouzdati u dobru volju trgovinskih partnera kako bi nastavio gospodarski rast u kojem je uživao od kraja 1970-ih. Karantena je uzrokovala porast nezaposlenosti te oštru ekonomsku kontrakciju u prvom tromjesečju te, možda još važnije, stavila veliki upitnik na održivost 40-godišnjeg kineskog “ekonomskog čuda”.

Rješenja za ekonomski oporavak i vanjskopolitičke odnose nakon koronavirusa su dakle ključna pitanja. Peking je obećao veću političku potporu gospodarstvu, uz dodatno povećanje duga, veću državnu potrošnju i nastavak kreditne podrške za mala poduzeća.