Pošast koronavirusa koji je krenuo iz provincije Hubei u veljači je gotovo paralizirao kinesku ekonomiju. Radnici su bili na produženim novogodišnjim praznicima, ekonomska aktivnost gotovo je zamrla, a najnoviji podaci o oštrom padu kineskog izvoza u prva dva mjeseca ove godine svjedoče da bismo i na razini prvog kvartala mogli govoriti o kineskom ekonomskom padu što se nije dogodilo već desetljećima.
Sasvim je jasno da će se u prvom tromjesečju rast kineskog gospodarstva oštro usporiti jer je brzo širenje koronavirusa od kraja siječnja prisililo vlasti na uvođenje ograničenja u prometu i stroge mjere javnog zdravstva, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost.
Zbog toga analitičari Nomure procjenjuju da bi kineski bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu mogao zabilježiti rast od samo 2 posto na godišnjoj razini, znatno manje od 6 posto u prethodnom tromjesečju.
Analitičari Capital Economicsa još su pesimističniji, pa procjenjuju da će gospodarstvo u tekućem kvartalu zabilježiti pad na godišnjoj razini, po prvi put od 1990.-ih godina.
Procjenjuje se da će udari na kinesku ponudu i potražnju negativno utjecati na globalne nabavne lance još mjesecima, dok zbog rasta broja zaraženih i umrlih od koronavirusa u drugim zemljama svijeta jačaju strahovanja od duljeg razdoblja usporavanja rasta gospodarstava, pa čak i recesije. Nedostatak vitalnih dijelova i komponenti iz Kine koštao je prošloga mjeseca druge zemlje i njihove industrije oko 50 milijardi dolara, procjenjuje agencija Ujedinjenih naroda
Slabljenje kineskog gospodarstva moglo bi imati znatan utjecaj na globalno gospodarstvo, s obzirom da kinesko gospodarstvo čini oko 17 posto globalnoga.
Možda bismo ipak dio ove kolumne mogli posvetiti i pozitivnim trendovima koje je iznjedrila ova po mnogočemu izvanredna situacija. Čak 80 posto cjelokupne prodaje, uključujući namirnica, odrađivalo se online koje je onda dostavljano na kućnu adresu.
Online aktivnost u Kini doživjela je u veljači rekordni porast. Osim nominalno atraktivnih filmova i serija koji su se gledali preko mobitela, šaljivi video uradci bili su izrazito popularni i pokazivali su svu kreativnost običnih Kineza koji tjednima nisu napuštali svoje domove. Douyin, kineska inačica Tik Tok-a, zadržavala je korisnike u prosjeku 37 minuta duže nego u istom periodu lani. A poseban zamah primijećen je u najbrže rastućoj internetskoj industriji u Kini, live-streamingu.
Biznisi koji ovise o visokoj posjećenosti, najčešće iz područja noćne zabave i kulture, diljem dalekog istoka se moraju prilagođavati novonastaloj situaciji.
U strahu od zaraze u javnim zatvorenim prostorima, večernja druženja i noćni provodi su gotovo nestali. U Koreji je posjećenost kazalištima u veljači pala za 50 posto, u odnosu na siječanj, uz napomenu kako puni razmjeri krize niti nisu nastupili do sredine veljače. Mnoge premijere su odgođene, a mnoga kazališta uvode live-streaming predstave kako bi nadoknadile barem dio gubitaka.
Premještanje životnih tokova u virtualne sfere pomoglo je dionicama kineskih tehnoloških divova. Zato i ne čudi što su dionice Tencenta protekloga tjedna uzletjele na najvišu razinu u gotovo dvije godine. Dionice Tencenta 13. veljače dosegnule su najvišu razinu u posljednji 21 mjesec. Dionice su nakon toga korigirane da bi prošlog tjedna opet blago porasle.
Poslovni rezultati Tencenta za četvrti kvartal bit će objavljeni 18. ožujka. Wall Street očekuje da će zarada Tencenta skočiti 30%, dok bi prihodi trebali skočiti 20%, na 14,76 milijardi USD.
Tencent i njegov najveći rival Alibaba bore se s usporavanjem rasta internetske prodaje i hlađenjem kineske ekonomije. Kineski regulatori su ograničili licenciranje novih videoigara, nanoseći tako udarac Tencentu.
U prethodnom je kvartalu Tencentova zarada bila iznad očekivanja. Rast oglašavanja je u potpunosti zasjenio usporavanje u segmentu gaminga.
Kineski gigant za razmjenu poruka i igara, koji posjeduje super-aplikaciju WeChat, rekao je da je prihod porastao za 24%, dok je ukupni prihod od oglašavanja skočio 47%. WeChat Pay je veliki igrač digitalnog plaćanja, a Kinezi, o tome smo već pisali, itekako vole plaćati digitalno.
Umjesto zaključka valja reći kako mnogi kineski analitičari očekuju kakvu-takvu normalizaciju ekonomske situacije u drugom kvartalu.
Za nas na europskom kontinentu loša je vijest što je Europska unija najviše izložena riziku poremećaja u nabavi iz Kine, i to posebno njezini sektori proizvodnje strojeva, automobila i kemikalija, ističu u UNCTAD-u.
Ako se kineski izvoz smanji za dva posto, posljedice u industriji EU-a u UNCTAD-u procjenjuju na 15,6 milijardi dolara. Na drugom je mjestu SAD s procijenjenom štetom od 5,8 milijardi dolara, pri čemu bi najviše na udaru bili sektori proizvodnje strojeva, automobila i preciznih instrumenata.
Na trećem je mjestu Japan s procijenjenim posljedicama od 5,2 milijarde dolara, koje bi bile koncentrirane u industriji strojeva i automobila.
