Njegov tjedni niz poraza (četiri) najduži je u posljednjih deset mjeseci. Razlog za pesimizam su očekivanja da će Fed ostati "neumoljiv".
Zapravo ništa novo, osim što su najnoviji podaci učvrstili uvjerenje da će kamate i dalje rasti i da će tu ostati dulje od očekivanog. Rast cijena usporava se sporije od željenog. Stopa inflacije, koju američka središnja banka najviše uzima u obzir u svojim odlukama (indeks cijena osobne potrošnje PCE), u siječnju je na mjesečnoj razini porasla za 0,6 posto (najviše u posljednjih šest mjeseci), a na godišnjoj osnovici rast je iznosio 5,4 posto. Mjesec dana ranije rast je iznosio 5,3 posto. Temeljna CPI-inflacija također je premašila predviđanja od 4,7 posto, a jasno je da će Fed morati uložiti prilično truda prije nego što se inflacija pomakne prema ciljanim dva posto. Burze nije impresionirao ni podatak da je američka potrošnja u siječnju porasla za 1,8 posto, što je najviše u gotovo dvije godine.
Još je prerano govoriti o tome da su središnje banke uspjele prevladati inflaciju. Predstavnici Feda su jasno rekli da je cilj inflacija od dva postotna boda. Istodobno je postalo jasno da dosegnut će se vrhunac kamatnih stopa veći nego u početku. Također očekujemo da će i Europska središnja banka nastaviti s podizanjem kamata, budući da se - kako kažu predstavnici središnje banke - njihove mjere još nisu osjetno odrazile na inflaciju u eurima području (u siječnju je inflacija iznosila 8,6%).
Ulagači (slijedom odluka središnjih banaka) pozorno prate i objave poslovnih rezultata najvećih korporacija.
Rast plaća i slabija prodaja mnoge tvrtke tjeraju na rezanje troškova, što postižu otpuštanjima, posebice u tehnološkom i financijskom sektoru. Objave američkih korporativnih zarada pokazuju da je međugodišnji rast korporativne dobiti niži. Rezultati pokazuju otprilike pet postotni pad u rastu korporativne dobiti. Za usporedbu: u trećem kvartalu rast je iznosio 4,3 posto. Najveći problem kompanijama predstavlja zaoštravanje monetarne politike središnjih banaka. Europske su pak kompanije većinom pozitivno iznenadile dioničare. Pozitivan utjecaj na europske dionice neizravno se vidi i zbog povećanog otkupa vlastitih dionica. Za očekivati je da će, zbog rekordne dobiti, i europske banke izdvajati više novca za otkup vlastitih dionica, što bi se moglo odraziti na još veći rast cijena tih dionica.
Gube rizične investicije, obveznice i zlato, a dolar raste (indeks dolara prošli je tjedan porastao najviše od kraja rujna). Sva tri vodeća njujorška burzovna indeksa pretrpjela su najveće gubitke ove godine, posebice dionice iz cikličkih sektora za koje se kaže da su najviše pogođene višim kamatama. Prinos na dvogodišnju državnu obveznicu SAD-a, koja je vrlo osjetljiva na politiku Feda, skočio je čak 4,8156 posto, najviše od 4. studenoga. Zlato, koje je u siječnju bilo na putu do 2.000 dolara, skliznulo je na 1.810 dolara za uncu, najniže u osam tjedana.
