Kućanstva gube ogromnu kupovnu moć, evo kako

Slovenski štediše u bankama od toga nemaju što dobiti, jer im novac leži tamo gdje ga isplate ne mogu dosegnuti. U rujnu su dvije središnje banke podigle kamatne stope. Slovenski štediše i dalje će primati osam stotinki posto na depozite po viđenju.

Europska središnja banka je 10. rujna podigla kamatnu stopu na depozite na 2,5 posto, a šest dana kasnije SAD je prvi put u tri godine podigao ključnu kamatnu stopu na 3,75 do 4 posto. Razlog: inflacija u eurozoni porasla je u kolovozu na 3,3 posto, a u Sloveniji na 3,4 posto, a nafta Brent kreće se oko 100 dolara po barelu, upola manje nego prije godinu dana.

Bez panike na tržištima

Tržišta na to nisu reagirala panikom. S&P 500 prošli je tjedan završio na 7.650 bodova, Nasdaq na 26.522, oba blizu rekordnih vrijednosti. Ovo nije ponašanje tržišta koje očekuje recesiju, već tržišta koje procjenjuje da se radi o energiji, likvidnosti i investicijskoj inflaciji te da tvrtke na tome zarađuju.

Slika je slična i kod kuće: SBITOP na 3.153 boda i rekordna kapitalizacija Ljubljanske burze. Ali ovdje se priča okreće. Krajem srpnja slovenska kućanstva imala su 30,1 milijardu eura depozita kod banaka, od čega je čak 87 posto bilo po viđenju. U eurozoni taj je udio 56 posto. Novi oročeni depoziti u lipnju su donosili 1,3 posto, depoziti po viđenju 0,08 posto, a u eurozoni 2,1 i 0,28 posto. Novac je upravo tamo gdje se ne prenose povećanja kamatnih stopa. Uzmite olovku. S inflacijom od 3,4 posto i prosječnom kamatnom stopom na depozite ispod četvrtine posto, kućanstva gube gotovo 950 milijuna eura kupovne moći godišnje. To je prvi broj.

Druge dvije milijarde su one koje ne stižu. Depoziti danas donose oko 0,24 posto. Kada bi se isti novac uložio na diverzificiran način, s dugoročnim očekivanim prinosom od oko sedam posto, razlika bi iznosila oko dvije milijarde eura godišnje. Prva milijarda je izgubljena kupovna moć, druge dvije su nezarađeni prinosi. Šest i pol godina je dovoljno dug test. Od siječnja 2020. do kolovoza ove godine cijene u našoj zemlji porasle su za 29 posto. Dow Jones Global indeks u istom je razdoblju dobio 92,6 posto, mjereno u eurima i bez dividendi. Deset tisuća eura koji su ležali na depozitu po viđenju u siječnju 2020. danas imaju kupovnu moć od oko 7800 eura. Istih deset tisuća u globalnom indeksu vrijedi blizu 14900 eura, mjereno u cijenama iz 2020. godine.

Važnost individualnog investicijskog računa

Zato mislim da je individualni investicijski račun, koji je na snazi od 5. ožujka ove godine, najbolji alat za dugoročnu štednju koji smo dobili. Unutar računa, kapitalni dobici, dividende i kamate se ne oporezuju, pa investitor može prodavati, kupovati i preraspodjeljivati bez poreza, samostalno ili u sklopu individualnog upravljanja imovinom kod brokerske kuće. Porez se naplaćuje samo prilikom isplate, po fiksnoj stopi od 15 posto, a nakon petnaest godina bez međuisplata, isplate se ne oporezuju.

U godini otvaranja može se uplatiti 20.000 eura, zatim 5.000 godišnje na osnovni podračun i dodatnih 5.000 na poseban podračun rezerviran za slovenske izdavatelje. Doživotno ograničenje je 150.000 eura. Država, dakle, ne dobiva ništa petnaest godina, a dio okvira namijenjen je isključivo domaćim tvrtkama. Od njih najviše imaju oni koji redovito i dugo uplaćuju, jer se neoporezovane dividende u cijelosti reinvestiraju. Odaziv je pristojan, s gotovo 16.000 otvorenih računa danas. Švedska je svoj ISK račun uvela 2012. godine i sada ima 3,8 milijuna vlasnika, više od trećine stanovništva. Nismo ni prvi ni originalni, ali kasnimo četrnaest godina.

Tri ključne mjere

Tri mjere bi smanjile jaz: financijska pismenost u školama i podizanje minimalnih limita, ali nam je potrebno i više izdavanja dionica i korporativnih obveznica. Dionica nije depozit, njezina vrijednost fluktuira i naglo pada u pojedinačnim razdobljima, nema jamstva glavnice. Svatko tko će trebati novac za tri godine ne bi ga trebao nositi na burzu. Ali svatko tko ga neće imati, donosi odluku čak i kada ne donosi odluku. Posljednjih šest godina pokazalo je cijenu odugovlačenja. Mjesec štednje dobar je trenutak za ovaj izračun.