Kupci nekretnina većinom jesu Hrvati no osim domaćih kupaca bitan faktor u tržištu nekretnina u Hrvatskoj čine i stranci. Procjena je da stranci kupuju svaku četvrtu prodanu nekretninu u Hrvatskoj te je u 2019. godini rekordan broj stranaca kupio je nekretninu u Hrvatskoj, njih 7058, piše Slobodna Dalmacija, a najaktivniji kupci bili su Slovenci, zatim Nijemci (1342) i Austrijanci (662).
Kad govorimo o strancima koji kupuju nekretnine u Republici Hrvatskoj prije svega je, obzirom na uvjete i kriterije koji se moraju ispuniti za kupnje nekretnine, potrebno razlikovati strance koji su državljani neke od članica Europske unije i državljane zemalja nečlanica Europske unije.
EU građani stječu pravo vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj pod istim uvjetima koji vrijede i za hrvatske državljane i pravne osobe sa sjedištem u Hrvatskoj dok je postupak kupovine nekretnine za strane državljane izvan EU osjetno zahtjevniji. Zahtjevnost se prvenstveno odnosi na količinu dokumentacije koju je potrebno pribaviti te na suglasnost koju je potrebno pribaviti od Ministarstvo pravosuđa u postupku koji prosječno traje 2-6 mjeseci.
Ministarstvo pravosuđa u postupku davanja suglasnosti za stjecanje nekretnine utvrđuje uzajamnost na način da preko Ministarstva vanjskih poslova pribavlja sve relevantne propise zemlje državljanina koji traži suglasnost za stjecanje nekretnine te utvrđuje postoji li uzajamnost u stjecanju nekretnina i uz koja ograničenja.
Što se kineskih državljana tiče u Informaciji o uzajamnosti u stjecanju prava vlasništva nekretnina između Republike Hrvatske i ostalih država (https://gov.hr/moja-uprava/stanovanje/kupnja-prodaja-i-najam-nekretnine/kupnja-nekretnina-za-strane-drzavljane/1618) navedeno je da „podružnice i poslovnice koje su osnovale pravne osobe Narodne Republike Kine kao i njihovi državljani koji su radili ili studirali u RH više od godinu dana mogu kupiti komercijalni smještaj koji će sami koristiti ili u kojem će sami živjeti sukladno stvarnim potrebama".
Iz navedenog se može zaključiti da uzajamnosti za stjecanje nekretnina u Republici Hrvatskoj za kineske državljane (osim u ovom ograničenom opsegu) zapravo i nema, odnosno vrlo je ograničena. Stranim državljanima kod kojih ne postoji uzajamnost za stjecanje nekretnine, ostaje mogućnost kupovine nekretnine putem pravne osobe osnovane u Hrvatskoj, no to je povezano s nizom dodatnih komplikacija i troškova, obvezom vođenja knjigovodstva te unajmljivanjem nekretnine od svoje tvrtke što je za kupce često „deal breaker„
Prema podacima iz izvješća Juwai.com, najveće kineske web stranice za kupce inozemnih nekretnina navodi se da je u kontinentalnoj Kini u 2019. godini postojalo 3.500.000,00 stanovnika koji su dolarski milijunaši te da Kinezi tradicionalno većinom ulažu u nekretnine, što čini 53% njihove štednje. Europske države u koje Kinezi najviše ulažu u nekretnine su Velika Britanija, Grčka, Njemačka, Francuska, Španjolska i Italija na koje otpada preko 10% od ukupnih ulaganja Kineza u nekretnine u svijetu.
Ono što je kineskim državljanima iznimno zanimljivo, a što već postoji u nizu država članica Europske unije je povezivanje ulaganja u nekretnine s državljanstvom, dozvolama za boravak ili vizama (tzv. golden visa) koje je moguće ishoditi prilikom kupnje nekretnine. Global Witness and Transparency International izvještava da su kineski državljani na vrhu ljestvice primatelja „golden visa" u pet država Europske unije, i to Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Portugalu i Španjolskoj.
U Hrvatskoj je u posljednjih nekoliko godina mnogo učinjeno na polju privlačenja i pojačavanja interesa kineskih investitora za Hrvatsku, ali obzirom na sve navedeno, jasno je da Kinezi u ovom trenutku nisu značajan faktor na tržištu nekretnina u Republici Hrvatskoj. Ako želimo zagrabiti dio kolača tog ogromnog i iznimno potentnog bazena potencijalnih kupaca, dodatni napori bi se prije svega trebali učiniti na bilateralnoj razini vezano za olakšavanje uvjeta za stjecanje nekretnina, a zatim i na pitanju omekšavanja uvjeta za stjecanje dozvola za boravak u Republici Hrvatskoj strancima sa snažnim kapitalnim potencijalom.