Produljenje je vjerojatno, ali odluka donesena neposredno prije roka mogla bi izazvati ponovnu volatilnost tržišta. Osnovno očekivanje ostaje da će tarife ostati na oko trenutnih razina, s relativno ograničenim neposrednim posljedicama, ali put do stabilnosti ostaje neizvjestan.
U međuvremenu, dugoročni javni dug sve se više pojavljuje kao ključni makroekonomski rizik. Slabija potražnja na nedavnim aukcijama u Japanu, Australiji i Južnoj Koreji, zajedno s sada donekle napetim očekivanjima uoči nadolazećih izdanja američkih 10-godišnjih i 30-godišnjih obveznica, sugerira da su investitori manje spremni financirati velike proračunske planove u okruženju viših kamatnih stopa.
Prinosi dugoročnih obveznica već su na nekim mjestima premašili svoje najviše razine od 2008., unatoč činjenici da većina središnjih banaka, uključujući ESB, već dugo smanjuje ključne kamatne stope. Investitori sve više traže veću premiju, jer sumnjaju da će najavljeni fiskalni poticaji (od SAD-a prema Njemačkoj) zapravo doprinijeti dugoročnom rastu produktivnosti. Opći porast globalnih prinosa jasan je signal da vlade više ne mogu priuštiti zaduživanje u opsegu koji je bio moguć tijekom ere nulte kamatne stope, ali primjetno je da globalni kreatori politike toga još nisu svjesni.
Središnje banke trenutno oprezno reagiraju na ove napetosti. Japansko ministarstvo financija razmatra smanjenje izdavanja super-dugoročnih obveznica. U SAD-u, međutim, ako se nastavi slaba potražnja, program kvantitativnog popuštanja mogao bi se ponovno aktivirati, s ciljem povećanja likvidnosti. No, takva bi mjera vjerojatno oslabila i dolar, što bi pogoršalo uvjete za tzv. strategije carry tradea temeljene na razlikama u kamatnim stopama na državni dug u različitim valutama (npr. jen – dolar).
U tom kontekstu, Japan igra važnu ulogu, jer je najveći strani imatelj američkih obveznica. U ožujku 2025. posjedovao je približno 1.130,8 milijardi dolara američkog duga. Svako veće restrukturiranje portfelja stoga bi utjecalo na globalne prinose i devizna tržišta.
Jedan od ključnih okidača za povećani rizik je "Veliki lijepi zakon" (BBB). Ako ga američki Senat odobri u svom sadašnjem obliku, očekuje se da će donijeti nekoliko bilijuna dolara dodatne potrošnje tijekom sljedećeg desetljeća i značajno povećati deficit, u vrijeme kada su tržišta dugoročno osjetljivija nego ikad od 2008. Financijska tržišta vjerojatno bi kaznila zakon višim dugoročnim prinosima, slabljenjem dolara i pritiskom na Fed da djeluje.
Istodobno, kombinacija slabijeg dolara i viših dugoročnih kamatnih stopa mogla bi postupno smanjiti atraktivnost strategija carry tradea, što bi dodatno povećalo volatilnost i mogućnost kapitalnih šokova, od čega smo već vidjeli kratku uvertiru, iako u vrlo ograničenoj mjeri, u kolovozu 2024. Iako se trgovinske napetosti mogu činiti barem djelomično pod kontrolom, financijska tržišta sve više percipiraju dublje sistemske rizike povezane s održivošću javnih financija i promjenama u globalnoj potražnji za dugom. Moguća potvrda zakona BBB i istovremena kombinacija viših dugoročnih kamatnih stopa i slabijeg dolara mogli bi postati okidač za veće šokove na tržištima obveznica i valuta. Razboritost, diverzifikacija i praćenje fiskalnih odluka najvećih gospodarstava bit će ključni elementi u bliskoj budućnosti za održavanje stabilnosti portfelja.
