Malezijske muke po koroni

Ova jugoistočno azijska država uspjela je prošle godine izbjeći najteže posljedice pandemije koje su vladale u SAD-u i na Starom kontinentu. Naravno, implementirali su lockdown početkom pandemije, u proljeće 2020. godine, takozvani ‘MCO 1.0’. Taj lockdown donio je pad ekonomije od 5.6 posto u 2020. godini, najoštriji pad još od famozne Azijske financijske krize iz 1997-98. godine.

Zatim su ponovno početkom ove godine krenuli s ‘MCO 2.0’, drugim po redu lockdownom, koji je dodatno naštetio ekonomiji, s padom od 0.5 posto. Uz taj drugi lockdown, vežu se i političke konotacije. Premijer Malezije, Muhyiddin Yassin, kako tvrdi opozicija, sve više centralizira svoj položaj uz pomoć mjera protiv pandemije.

Godinu dana nakon političkih turbulencija, ekonomskog pada i lockdown-a zbog pandemije, ponovno je došao - lockdown. Ovog proljeća Malezija nije uspjela izbjeći teže posljedice pandemije. Kako navode vjerodostojni medijski izvori, Malezija se suočava s najtežom situacijom do sada kad je u pitanju pandemija. Naime, samo u svibnju, zabilježeno je više od 1.200 smrtnih slučajeva. Za razliku od cijele 2020. godine, kad je ih ukupno bilo 471.

Ne samo da su simptomi ozbiljniji (djelomično zbog novih varijanti virusa), već je dnevni broj Covid-19 slučajeva po broj stanovnika veći od Indije! Prosjek pozitivnih rezultata testiranja na Covid-19 je čak 6.69 posto, što je više od praga koji je postavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). U nekim državama Malezijske federacije, poput Kelantana, prosjek pozitivnih rezultata je čak 11.84 posto, a iznad 10 posto je i država Negeri Sembilan.

Stoga je to dovelo do uzbune u Maleziji i Jugoistočnoj Aziji. Vlasti su od 1. do 14. lipnja odlučile kako je Malezija u kompletnom lockdownu (MCO 3.0). Većina ekonomskih sektora je zatvorena, kao i shopping centri. Ipak, dio proizvodnog sektora nastavlja s radom, ali i smanjenim kapacitetom radne snage. To uključuje tvrtke koje proizvode gumene rukavice, elektroniku, naftu i plin, te hranu. Japanski proizvođači automobile, Toyota i Honda, privremeno su zaustavili proizvodnju u svojim tvornicama u Maleziji. Toyota i Honda zajedno godišnje proizvedu preko 450 tisuća automobila i motocikala u Maleziji.

“Ako ne poduzmemo ove drastične akcije odmah, postoji mogućnost kako će se naš zdravstveni sustav urušiti i bit ćemo suočeni s većom katastrofom”, izjavio je premijer Muhyiddin prošlog ponedjeljka. Kako bi ublažio posljedice novog lockdown-a, premijer Muhyiddin najavio je novi stimulativni paket od 9,7 milijardi dolara. Prije toga, prošle godine, vlada je već potrošila 72.6 milijardi dolara kako bi ublažila posljedice pandemije. Doduše, premijer je potvrdio i kako vlada u ovom trenutku ima limitirane financije, s obzirom na manje prihode izazvane predpandemijskim političko-ekonomskim skandalima i padom ekonomije za vrijeme pandemije.

Uz to, vlada Malezije užurbano radi na kampanji cijepljenja - uspostavljanjem centara za masovno cijepljenje populacije. Dosad je gotovo 6 posto populacije od 33 milijuna ljudi primilo bar jednu dozu cjepiva. Kako je prioritet vlade da cijepi 80 posto svoje populacije do kraja godine (kako bi postigli “imunitet krda”), Malezija je naručila preko 16 milijuna doza Pfizer-BioNTech i Sinovac cjepiva do kraja ljeta. Treće dostupno cjepivo u Maleziji je AstraZeneca.

Bez obzira na užurbanu kampanju cijepljenja, Malezija zaostaje za Singapurom i Kambodžom u utrci za cijepljenjem svog stanovništva. Uzroci komfora, udobnosti i samozadovoljstva u borbi s pandemijom vežu se uz kulturu Jugoistočne Azije.

Jedan od razloga je što vlade u jugoistočnoj Aziji posvećuju veliku pažnju ekonomskim pokazateljima. Stoga su se nauštrb dobrobiti i sigurnosti javnosti, optirali na ekonomske interese te popustili u borbi s pandemijom. Drugi razlog veže se u religiju. Naime, po završetku muslimanskog blagdana Ramazana, tradicionalno ljudi odlaze svojim rodnim kućama u posjet obitelji. Vlasti u Maleziji nisu ograničile putovanja, kao što su primjerice napravile vlasti u Indoneziji, gdje su na ulice poslali čak i vojsku.

Novi lockdown vjerojatno će dodatno uzdrmati ekonomiju Malezije, koja je polako davala naznake oporavka nakon prošlogodišnje situacije. Osim toga, novi lockdown će vjerojatno uzdrmati i vladu premijera Muhyiddina, koja je već kritizirana zbog neadekvatnog pristupa borbi protiv pandemije. Iako država ima dovoljno osiguranih doza za cijepljenje 80 posto stanovništva, analitičari tvrde kako će politička borba iza kulisa uvelike odlučiti uspješnost rezultata.

Ipak, nisu se svuda nadvili tmurni oblaci. Ekonomija Malezije nastavit će imati koristi od velike inozemne potražnje. Primjerice, izvoz u prvom tromjesečju skočio je 18.2 posto, ponajviše zbog medicinske opreme (koja se proizvodi u Maleziji) i elektronici (poput računala i ostalih kućanskih proizvoda). Bez obzira na to što je slika cjelokupne ekonomije u padu, sektor izvoza narastao je za 6.6 posto u odnosnu na prošlu godinu.

Trenutno stanje u Maleziji pokazatelj je što jednu od najdinamičnijih regija na planetu očekuje. Jugoistočna Azija mora se pripremiti za potencijalne nove valove pandemije, iako u drugim dijelovima svijeta, poput Europe i Sjeverne Amerike, situacija izgleda povoljnije. Rasplet situacije u Maleziji, i šire slike u Jugoistočnoj Aziji, ponovno će biti pokazatelj što nas očekuje po pitanju pandemije.

Oštrija granična ograničenja, novi lockdowni, sa značajnim utjecajem na sektor zdravstva, ekonomsku i političku situaciju, mogu ponovno biti na vidiku na globalnoj razini ako popustimo u borbi protiv pandemije. Azija je bila zaslijepljena uspjehom iz prvog vala pandemije, što je dovelo do trenutne situacije. Pitanje je hoće li Europa i Sjeverna Amerika reagirati primjereno i prepoznati trendove koji dolaze iz Azije.