Mali i srednji poduzetnici osuđeni na polaganu smrt |
Objavljeno: 24.05.2020 / 20:19 |
Autor: Siniša Malus |
KOLUMNA - Kuloarska nagađanja u poduzetničkim krugovima traju već neko vrijeme. Puno je indikatora koji sugeriraju - državna blagajna se dobrim dijelom ispraznila. |
Tjednima već se u društvu malih i srednjih poduzetnika vrti samo ovakav tip razgovora: "Je li ti država uplatila potpore?" "Meni nije....tebi?" "Nije, kažu da će biti između 15. i 20. svibnja" Eto, prošao je i taj 20. svibnja, država za skoro trećinu poduzetnika još uvijek nije uplatila poticaje za očuvanje radnih mjesta. Kako onda očuvati radna mjesta? Kraj je svibnja, a ništa se još pokrenulo nije. U najboljem slučaju moći ćemo računati na nepuna tri mjeseca sezone. A to nije dovoljno. Pogotovo ne bude li država mogla podupirati poduzetnike, a sva je prilika da će biti tako. To vam objašnjava i činjenicu čemu tolika žurba s izborima. Pustimo epidemiološku situaciju koja je ionako nepredvidiva. Ako država već u svibnju ima problema s likvidnošću, možete li zamisliti što će se događati u kolovozu ili rujnu... Tko god došao u poziciju nakon izbora, mora računati na ispraženjenu blagajnu i ogromnu dozu neizvjesnosti. Donositi odluke pod takvim pritiskom nije lako, čak i ako imate znanja i iskustva. Bojim se da će, tko god preuzeo odgovornost, biti pred izazovima koje neće znati riješiti. S druge strane, oni koji ulaze u političku arenu morali bi biti svjesni da su upravo mali i srednji poduzetnici ona snaga koja im omogućuje lagodan život na vlasti. Nije jasno razumiju li ti ljudi da se prazna blagajna ne može puniti isključivo zaduživanjem. Hrvatska nije u poziciji Njemačke, Austrije ili Nizozemske i nema pretjerani manevarski prostor u zaduživanju. Opet, ako vladajući nekako i pokrpaju ovu godinu, dolazi iduća s jednakom, ako ne i većom, dozom neizvjesnosti. Kao što vidimo, niti jedan dosad poznati predizborni program ne sadrži baš ništa o hrabrim potezima koji bi smjerali na smanjenje glomaznog javnog sektora i reformu lokalne samouprave. A to su dvije teme koje ubijaju Hrvatsku već desetljećima. Umjesto da Vlada stane na kraj onome što ubija Hrvatsku, ona svojim potezima direktno ili indirektno ubija one od kojih živi - poduzetnike. I to u prvom redu ubija male i srednje poduzetnike koji su najviše izloženi koronakrizi. Oni veliki su ionako u dobroj mjeri netaknuti krizom ili, ako ih je kriza i okrznula, relativno će se brzo oporaviti iz niza razloga. Nakon tri desetljeća raznih prosvjeda, ovoga tjedna vidjeli i prvi prosvjed poduzetnika na Markovu trgu. Kako je krenulo, može se s pravom očekivati da neće ostati jedini... |
|
Tagovi: malo i srednje poduzetništvo, veliki poduzetnici, hrvatski turizam, koronakriza, potpore za očuvanje radnih mjesta, državni proračun, ugostiteljstvo |
PROČITAJ I OVO | ||
Burze žele pad kamatnih stopa; Tesla i Apple kao znakovi upozorenja |
KOLUMNA - Nešto lošiji podaci o inflaciji ohladili su Wall Street, a čak je i bitcoin “usporio” u dosezanju novih rekorda. Europske su dionice u međuvremenu zabilježile rast osmi tjedan zaredom. |
Drugi kvartal mogao bi biti prekretnica za američku ekonomiju |
KOLUMNA - Važan pokretač gospodarskog rasta dat će u SAD-u središnje banke s očekivanim smanjenjem kamatnih stopa, počevši od svibnja ili kasnije u drugom kvartalu. |
Jesu li američke dionice opasno precijenjene? |
KOLUMNA - Burza u New Yorku ponovno je dobila dobar poticaj, S&P 500 je postavio rekord, iako je inflacija u veljači bila nešto viša od očekivane. |
Pretjerani optimizam u tehnološkom sektoru mnogima bi se mogao obiti o glavu |
KOLUMNA - Nvidijine dionice u petak su već bile dvostruko skuplje nego početkom godine, a bitcoin je prvi put u povijesti premašio 70.000 dolara. Uslijedilo je unovčavanje dobiti i novi razlog za sumnju je li optimizam pretjeran. |
Veliki optimizam na Ljubljanskoj borzi, hoće li SBI TOP dosegnuti 1.500 bodova? |
ANALIZA - Na slovenskom tržištu dionica vlada optimizam potaknut atraktivnim vrednovanjem dionica i stabilnim poslovanjem kompanija. Ovaj pozitivan sentiment dodatno pojačava očekivanje smanjenja kamatnih stopa u prvoj polovici tekuće godine, što je dovelo do zamjetnog povećanja obujma trgovanja u veljači. |