Mali investitori nikad nisu bili ovako pesimistični

Nakon što je Donald Trump u srijedu pred Bijelom kućom iznio detalje svog plana, javnost je ubrzo saznala koja logika stoji iza Trumpovih carina svim vanjskotrgovinskim partnerima (pa čak i otocima nastanjenim samo pingvinima). Prvo je na poseban način izračunao kolike carine pojedine zemlje naplaćuju Americi, zatim je tu stopu (jer je, kako kaže, velikodušan) podijelio s dva. Zvuči pošteno, ali problem je kakva je bila Trumpova matematika za određivanje carina koje zemlje naplaćuju SAD-u.

Naime, trgovinski suficit svake zemlje podijelio je s vrijednošću njezina izvoza u SAD. Pogledajmo primjer Europske unije: njezin prošlogodišnji trgovinski suficit sa SAD-om od 235,6 milijardi dolara podijeljen je na godišnji izvoz u SAD, odnosno 605,8 milijardi dolara. Računica je donijela brojku od 0,39, što po Trumpovoj logici znači da EU na američke proizvode u prosjeku naplaćuje carine od 39 posto. Tu je brojku prepolovio i odredio EU carinsku stopu od 20%.

“Kad bi srednjoškolac profesoru ekonomije prezentirao ovakvu tarifnu logiku, ovaj bi se nasmijao i rekao mu da se vrati za svoju klupu i malo više radi”, komentirao je jedan analitičar.

Pa kad se američki predsjednik služi ovakvom logikom, cijela je stvar, naravno, tragikomična, tim više što su europske carine na američku robu u prosjeku gotovo deset puta niže nego što je on sam izračunao. U svakom slučaju, duh je izašao iz boce, trgovinski rat je u punom jeku, a ostatak svijeta to neće lako prihvatiti. Prva je reagirala Kina koja će 10. travnja uvesti dodatne carine od 34 posto na američku robu, a odgovor Europe može se očekivati za nekoliko dana. Ogorčenje je sveopće, Trump je, smatra ekonomist Jeremy Siegel, napravio najgoru političku pogrešku u posljednjih 95 godina, ali inače već govori reakcija financijskih tržišta.

Uz sve veću vjerojatnost da je recesija neizbježna, burzovni indeksi doživjeli su najveće tjedne padove od izbijanja epidemije. Njujorški S&P 500 pao je devet posto. Wall Street, koji je posljednjih godina doživio procvat i privukao milijarde ulagača iz cijelog svijeta, više nije atraktivna destinacija, s ovako grubim Trumpovim akcijama nema razloga da ulagači kupuju dionice koje su još uvijek uvelike precijenjene. U petak su doživjele krah i sirovine, bakar (ova ključna sirovina najbolje dočarava očekivanja o gospodarskim kretanjima) za čak devet posto, dok su cijene nafte u pet dana pale za 11 posto i pale na najnižu razinu od kolovoza 2021. (usput, gorivo u Sloveniji u utorak ionako neće pojeftiniti jer su prosječne cijene u posljednja dva tjedna ipak više nego prethodna dva tjedna). Ni plemeniti metali nisu bili sigurno utočište krajem tjedna (zlato je palo s rekorda postavljenog u četvrtak ujutro, a srebro u petak sedam posto), ali su kriptovalute bile iznenađujuće prilično stabilne.

Donald Trump tvrdi da njegov Dan neovisnosti donosi prosperitet Americi i vraća radna mjesta u industriji. Postoji velika vjerojatnost da se to neće dogoditi, ali će mnogi proizvođači, koji ionako posluju s niskim maržama, potonuti zbog poskupljenja ulaznih materijala i problema u opskrbnom lancu. Uostalom, zašto bi dolar u četvrtak tako dramatično izgubio na vrijednosti da je Deutsche Bank čak upozorila na rizik od krize povjerenja u dolar, a neki već spominju kraj dugogodišnje dominacije američke valute. Pritom je pesimizam među malim ulagačima jedna od najvećih u povijesti. U tjednu do 2. travnja, prema istraživanju Američke udruge malih ulagača (AAII), 62 posto privatnih ulagača bilo je medvjeđeg raspoloženja, što znači da očekuju pad cijena na Wall Streetu u sljedećih šest mjeseci. U povijesti ovih mjerenja (od 1987.), u ukupno 1971 tjednu, samo se dvaput dogodilo da još veći udio predvidi loša vremena (listopad 1990. i ožujak 2009.). Prognoze gospodarskog rasta za SAD i cijeli svijet naglo padaju, investicijska banka JP Morgan već je povećala vjerojatnost da će svijet do kraja godine ući u recesiju na 60 posto (ranije 40 posto).

Kako dalje? Možda je još uvijek previše pesimizma na tržištima pa će uslijediti oporavak? Ili je ovo tek početak i čekaju nas novi i novi padovi?

Nažalost, nemamo jasan odgovor, previše je varijabli u igri, pa nam ostaju samo mogući scenariji. Prije svega bit će važno kako će druge zemlje, posebice EU i Kina, reagirati na američke carine. To je ključno. Ako uslijede protumjere, a ne prevlada spremnost na pregovore i bistru glavu, bit ćemo svi na gorem položaju, a posebice potrošači. Ima i poprilično neizvjesnosti u pogledu SAD-a, namjerava li američka administracija zadržati carine kako bi se većina proizvodnje vratila u SAD. To bi moglo značiti više cijene za potrošače, rast inflacije i značajan pad životnog standarda. U tom bi slučaju SAD i potencijalno Europska unija vjerojatno skliznule u recesiju, a burze bi u kratkom roku mogle pasti za dodatnih 15 do 20 posto.