Američki Senat je u ponedjeljak navečer odobrio zakon o vraćanju državnog financiranja sa 60 glasova za i 40 protiv. Zakon sada treba odobriti Zastupnički dom. Time bi se uklonila dio neizvjesnosti koja prevladava na financijskim tržištima i koja je prošli tjedan, između ostalog, donijela najveći jednotjedni pad NASDAQ indeksa (-3%) od travnja.
Pojavljuju se upozorenja o pregrijavanju i precjenjivanju. Neki investitori čak otvoreno klade na pad dionica nekih od najvećih tehnoloških tvrtki, poput Nvidije. To postavlja pitanje hoće li, nakon kriptovaluta i plemenitih metala (zlata i srebra), dionički indeksi, koji nisu vidjeli značajnije korekcije u proteklih šest mjeseci, čak ni tijekom tradicionalno sezonski nepovoljnih ljetnih mjeseci, uskoro doživjeti korekciju.
Početak tjedna bio je vrlo pozitivan. U ponedjeljak, nakon vijesti da se u SAD-u očekuje dogovor o ponovnom otvaranju vlade, koja je zatvorena od početka listopada, i burzovni indeksi i plemeniti metali značajno su porasli. Međutim, u utorak su tehnološke dionice ponovno pod pritiskom. Japanski Softbank objavio je da je prodao cijelo svoje ulaganje u dionice Nvidije u vrijednosti od 5,8 milijardi dolara. Također su se pojavile optužbe da tehnološke tvrtke umjetno napuhavaju svoju prijavljenu dobit prikazivanjem nižih troškova amortizacije. Objavljeni su i neki loši ekonomski podaci te podaci koji će biti objavljeni nakon ponovnog otvaranja državnih agencija, što bi također moglo povećati pritisak. Nakon kontinuiranog rasta burzovnih indeksa, kakvom smo svjedočili u posljednjoj polovici godine, korekcija na burzi je uvijek moguća, a možda čak i dobrodošla.
Prema istraživanju brokerske kuće Charles Schwab, čak 67 posto burzovnih trgovaca procjenjuje da je burza trenutno precijenjena. Iako bi korekcija (tj. pad indeksa od 10 do 20 posto) bila dobrodošla, jer bi mnogi dugoročni investitori imali priliku ući po povoljnijoj cijeni, veće pucanje balona moglo bi brzo uzrokovati ekonomsku krizu. Prema nekim procjenama, pucanje balona umjetne inteligencije – u stilu dot-com propasti početkom stoljeća – izbrisalo bi 16 bilijuna dolara papirnate imovine s američkog tržišta dionica, a američka kućanstva pretrpjela bi ukupnu štetu od 7 bilijuna dolara. To bi smanjilo ukupno bogatstvo kućanstava za isti iznos (zbog nižih vrijednosti dionica ili dioničkih fondova).
Trenutno se u američkim dionicama nalazi 42 bilijuna dolara bogatstva, što predstavlja 20 posto ukupnog američkog bogatstva. To je četiri posto više nego tijekom dot-com procvata. Ekonomisti su također izračunali da svaki pad tržišne kapitalizacije američkih dionica od 100 dolara rezultira s 3,20 dolara manjom potrošnjom. Pod ovom pretpostavkom, pucanje balona umjetne inteligencije, slično dot-com tvrtkama, smanjilo bi američku potrošnju za 890 milijardi dolara, odnosno 2,9 posto BDP-a. Budući da stranci posjeduju ukupno 18 bilijuna dolara američkih dionica, ova bi se zaraza prirodno proširila cijelim svijetom.
