Analitičari smatraju da je ovo, uz ekonomske, i politički motiviran potez. Povećana ponuda mogla bi ograničiti rast cijena energije u nadolazećim mjesecima, što bi zauzvrat utjecalo i na inflacijska očekivanja i možda omogućilo više prostora za labaviju monetarnu politiku.
Pad cijena nafte imat će različite učinke na pojedinačne sektore. Energetski sektor bit će pod pritiskom zbog nižih prihoda, dok će transportne tvrtke, posebno zrakoplovne tvrtke i logistički divovi, iskoristiti jeftinije gorivo. Među domaćim tvrtkama uvrštenim na burzu, Petrol bi mogao biti dobitnik, jer niže cijene povećavaju potražnju za gorivom, a dodatni pozitivan učinak donosi jači euro u odnosu na dolar, što koristi svima koji uvoze energiju i sirovine u dolarima. Industrijski i izvozni sektori imat će koristi od nižih ulaznih troškova, dok bi niže cijene energije mogle potaknuti i privatnu potrošnju, što pozitivno utječe na potrošački sektor.
Kontejnerski prijevoz iz Azije u SAD u posljednje je vrijeme značajno opao, uglavnom zbog viših američkih carina i rezultirajućeg usporavanja globalne trgovine. Indeksi troškova kontejnerskog prijevoza stoga ukazuju na preveliku ponudu brodskog prostora i oslabljenu globalnu potražnju. Zajedno s nižim cijenama energije, to stvara dodatni dezinflacijski pritisak na globalno gospodarstvo, zbog čega u nadolazećim tromjesečjima možemo očekivati daljnji postupni pad troška kapitala.
Kvartalni rezultati tvrtki u indeksu S&P500 za prvo tromjesečje 2025. pokazuju dobru sliku. Do sada je više od 400 tvrtki otkrilo svoje rezultate, s prosječnim rastom prihoda od +3,8% i rastom dobiti od čak +11,7%. Sektori zdravstva, komunikacija i tehnologije najviše su pridonijeli, s rastom zarade većim od 13%, dok su sektori materijala i energetike zabilježili značajan pad. Snažna sezona objave poslovnih rezultata potvrđuje robusnost profitabilnosti američkih tvrtki unatoč neizvjesnom makro okruženju i dodatno podupire trenutni optimizam na burzama.
Izgledi za nadolazeće kvartale također ostaju pozitivni, iako nešto umjereniji. Tvrtke očekuju da će se rast dobiti stabilizirati između 8 i 12% tijekom sljedeća tri tromjesečja, što ukazuje na nastavak snažnog poslovnog zamaha usred postupnog smirivanja inflacije i stabilizacije kamatnih stopa. Analitičari upozoravaju da će geopolitičke napetosti i nepredvidiva američka politika ostati glavni izvori neizvjesnosti. Međutim, trenutni podaci potvrđuju da tvrtke uspješno kontroliraju troškove i koriste digitalne trendove i trendove produktivnosti kako bi ojačale marže.
Iako su se burze već donekle oporavile od nedavnih previranja, povećana neizvjesnost nedavno je potaknula rast prinosa američkih obveznica, cijena zlata i oslabila dolar. Iako domaća politička previranja u SAD-u i nepredvidljivost trenutne administracije slabe povjerenje u američku valutu u kratkom roku, globalna dominacija dolarske infrastrukture ostaje nepokolebljiva. Dolar će i dalje igrati središnju ulogu u globalnim financijama, budući da druge valute poput eura, jena ili juana do sada nisu uspjele ponuditi dovoljno vjerodostojnu alternativu.
