Zbog brojnih problema (niži gospodarski rast s deflacijom, slaba potrošnja, nekretninska agonija, visoka nezaposlenost mladih), Kina u posljednje vrijeme nije naklonjena investitorima. Stranci su prodali svoje pozicije na veliko i prebacili novac u Japan i Indiju. Prošle je godine kineski indeks dionica CSI 300 (koji se sastoji od dionica uvrštenih u Šangaju i Shenzhenu) pao za gotovo 12 posto, a temeljni indeks u Hong Kongu za gotovo 14 posto. Ove godine nije bilo puno bolje. Dok je Wall Street u prosjeku svakog petog dana postavljao novi rekord, kineski CSI indeks uopće nije pozelenio. Sve do ovog tjedna, kada je krivulja krenula naglo prema gore! Kako bi oživjela gospodarstvo, kineska središnja banka snizila je ključnu kamatnu stopu i ubrizgala dodatnu likvidnost u bankarski sustav. Snizio je stopu obvezne rezerve komercijalnih banaka za 50 baznih bodova, što bi trebalo osloboditi bilijun juana ili 128 milijardi eura kapitala.
Za očekivati je i fiskalne mjere (primjerice, za modernizaciju dugotrajne imovine u poduzećima i za razne investicije u stanogradnju) te mjere za oživljavanje tržišta nekretnina, pa je doista riječ o pravoj bazuci, koja bi trebala dodati 0,4 postotna boda na BDP ove godine. Naravno, sve nije prošlo nezapaženo na financijskim tržištima. Kineske elitne dionice dobile su u prosjeku 15,7 posto u tjednu (najviše od studenog 2008.), a hongkonški Hang Seng indeks skočio je 13 posto na tjednoj razini, najviše u ovom stoljeću.
Cijena dionice internetskog diva Alibabe prvi je put ove godine ponovno iznad sto dolara u New Yorku, dionice tehnološkog diva Tencent na dvoipolgodišnjem su vrhuncu, cijena dionice Proizvođač električnih vozila BYD ove je godine na burzi u Shenzhenu porastao za gotovo 50 posto, spomenimo samo neke od najpoznatijih kineskih tvrtki. Odlukom Narodne banke da oživi gospodarsku aktivnost i pomogne u postizanju zadanog rasta BDP-a od pet posto, poskupjele su i sirovine, pa je tako aluminij krajem svibnja bio blizu ovogodišnjeg vrhunca s 2659 dolara po komadu. tona. Cijene bakra u proteklom su tjednu porasle sedam posto.
Na Wall Streetu je nastavljeno pozitivno ozračje koje je vidljivo od 18. rujna, kada je Fed snizio kamatne stope za pola postotnog boda. Na preostala dva ovogodišnja sastanka (u studenom i prosincu) očekuje se da će Federalne rezerve svaki put sniziti kamatne stope za dodatnih 25 baznih bodova. Postoji određeno protivljenje trenutnoj politici unutar Feda, s Michelle Bowman, na primjer, koja je rekla da akcija prošle srijede nije trebala biti tako jaka jer bi se inflacija mogla brzo vratiti, iako su smjernice za sada povoljne. Indeks cijena PCE za izdatke za osobnu potrošnju u kolovozu porastao je 2,2 posto na godišnjoj razini. U srpnju je godišnji rast iznosio 2,5%. Prema posljednjoj procjeni, rast američkog gospodarstva u drugom tromjesečju iznosio je tri posto. Sve je veća nada da će se scenarij iz snova ostvariti i da će središnja banka uspjeti ukrotiti inflaciju bez recesije. Meko slijetanje, dakle. Budući da se iu trećem i posljednjem kvartalu ove godine očekuje lijep rast dobiti, razloga za daljnji rast dionica ima dovoljno. U četvrtak je S&P 500 po 42. put ove godine završio na rekordnoj visini. To predstavlja više od petine svih dana trgovanja.
Budući da je do kraja devetomjesečnog razdoblja ostao još samo jedan trgovinski dan (ponedjeljak), već sada je jasno da će S&P indeks ostvariti najveći rast u razdoblju siječanj-rujan od 1997. godine, trenutno je rast 20 %. U prošlim godinama, u takvim profitabilnim godinama (kada je rast indeksa S&P 500 do kraja rujna iznosio najmanje 15 posto), Wall Street je nastavio rasti do kraja prosinca, s prosječnim porastom većim od pet posto. U nadolazećem tjednu važnu će ulogu imati objava rujanskih podataka s američkog tržišta rada u petak. Prethodne dvije objave izazvale su tremu i korekciju prema dolje, ali potom i odskok.
Predizborna događanja ne utječu previše na burze. Dvojica kandidata su prilično izjednačena, ali ne manjka analiza tko bi bio bolji za gospodarstvo. Trump zbog sklonosti smanjenju poreza? Ne nužno – istraživanje neovisnog instituta Peterson PIIE iz Washingtona pokazalo je da bi pobjeda Trumpa i provedba njegovih planova o deportaciji ilegalnih imigranata i uvođenju novih carina smanjili gospodarski rast i zaposlenost, a inflacija bi naglo porasla.
