Frankfurtski DAX30 u ponedjeljak je pao čak tri posto i bio tek nekoliko bodova iznad najniže vrijednosti u posljednja dva mjeseca, no jučer mu se vrijednost malo popravila (na 12.860 bodova). Potpuni prekid opskrbe prirodnim plinom plinovodom Sjeverni tok 1 bi, kako upozorava Moodys, najvjerojatnije odveo eurozonu u tešku recesiju i donio još veću inflaciju. Neka su predviđanja prilično crna, a najslikovitija je usporedba s propašću Lehman Brothersa sredinom rujna 2008. Tada je to bio glavni okidač financijske krize, no sada bi energetski sektor mogao doživjeti svoj "Lehman trenutak", s posljedicama koje bi također bile prilično razorne.
Jučer su europski ulagači uzalud čekali ohrabrujuće impulse iz New Yorka, gdje su nakon produženog vikenda investitori ponovno sjeli za svoje terminale. Crvena boja, koja prati trgovanje od druge polovice kolovoza, nije se ponovno oprostila jer je Dow Jones (31.145 bodova) izgubio više od pola posto, a tehnološki indeks Nasdaq (11.545 bodova) izgubio je tri četvrtine postotak. Njgova vrijednost pada već sedmi dan zaredom, što je najduži negativni niz od 2016. Tržišta obveznica također nastavljaju gubiti, a kao rezultat toga rastu potrebni prinosi na dužničke vrijednosne papire.
Prinos na 10-godišnju američku obveznicu samo je jučer skočio za 0,162 postotna boda na 3,353 posto. Povod takvim kretanjima bila je barem jučerašnja objava ISM indeksa, koji mjeri uspješnost američke uslužne djelatnosti, a on je neočekivano porastao s kolovoških 56,7 na 56,7 bodova, što (u kombinaciji s prilično povoljnim podacima o kolovoškom tržištu rada) ) mogao bi još brže potaknuti središnju banku na daljnje oštro podizanje kamatnih stopa.
Pozornost tržišnih sudionika sve je više usmjerena na sjednicu Europske središnje banke u četvrtak. Nedavno je bilo dosta znakova da ECB neće dvaput razmisliti o snažnom pooštravanju monetarne politike. Ako su na srpanjskoj sjednici kamate porasle za pola postotnog boda (čime je pasivna kamatna stopa konačno izašla iz negativnog područja), ovaj put je za očekivati rast od 75 baznih bodova. Bit će zanimljivo čuti i kakve planove središnja banka ima s instrumentom prijenosne zaštite koji bi trebao osigurati da ne bude prevelikih razlika u kretanju obveznica europskih zemalja.
Detaljniji podaci u srpnju nisu bili poznati, ali nije tajna da je Europska središnja banka tijekom ljeta prodavala obveznice "sigurnih" zemalja i kupovala obveznice ranjivih zemalja. Razlika (spread) između njemačke (trenutačno 1,6% prinosa do dospijeća) i talijanske (nešto ispod 4,0% prinosa) desetogodišnje obveznice tako ostaje na tradicionalnih 2,4 postotna boda.
