GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Naš Mate: Kultni boksač, ali i vrhunski poznavatelj poezije

Naš Mate: Kultni boksač, ali i vrhunski poznavatelj poezije
NEZABORAVAN
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 29.07.2020 / 10:31
Autor: Damir Strugar
KOMENTAR - Na današnji dan (29. srpnja 2008. godine) umro je Mate Parlov. Nema našeg Mate već dvanaest godina.

Otišao je tiho i dostojanstveno, baš onako kako je i živio posljednjih dvadesetak godina. Naš Mate. Šampion nad šampionima. O njegovim osvojenim titulama već je sve rečeno i odavno opisano... Osvojio je sve što se moglo? Čak je bio i svjetski amaterski prvak, što čak ni slavnom Muhamaddu Aliju nije pošlo za rukom. O svemu tome napisano je na stotine tekstova i gotovo da nema u nas čovjeka koji sve to ne zna.

Ali malo je rečeno o Matinom životu nakon boksačke karijere. S ringa se povukao krajem 1981. godine, a boksa se definitivno ostavio 1984. godine kao super-uspješni izbornik boksačke reprezentacije tadašnje Jugoslavije.

I onda se zatvorio u sebe. Iako je bio vesel i društven tip, nikada zapravo nikome nije objasnio zašto se na tako nešto odlučio. Prekrižio je svoju boksačku prošlost, kao da nikada nije ni postojala.

- Sve je to samo prošlost! - znao je reći.

S novinarima je rado pričao, ali gotovo nikad o boksu. Da li se razočarao u plemenitu vještinu ili mu se netko zamjerio - nikada nismo, a i nećemo doznati. Jer na taj osebujan način nitko nije zaboravio svoju prethodnu super-uspješnu sportsku karijeru. I po tome je Mate zaista bio poseban.

Sjećam se, kada sam ga kao mladi novinar 1981. godine htio intervjuirati, kako mi je rekao: „Daj ti to lijepo napiši i sastavi! Znaš već ti kako, a ajmo mi radije nešto pojest i popit!“

I tako je bilo svaki put kada sam iz Zagreba dolazio u Pulu da s njim radim intervju za različite novine. Uvijek smo lijepo pričali, jeli i pili, ali klasičan intervju nismo nikad napravili.

Ja bih te intervjue sastavljao iz naših razgovora. A o svemu je Mate želio pričati. Najmanje o boksu, a o politici - nikako. Pa ipak i u ona teška olovna ratna vremena ostao je dosljedan. Sjećam se da je imao petlju sjetiti se Tita i onda kada to nije bilo baš popularno.

„Ma šta se sad svi prave ludi! Pa svi smo bili zaljubljeni u Tita i naravno da sam ga i ja obožavao!“, rekao je Mate s ponosom tamo negdje 1993. godine.

Svoje stavove Mate nikad nije promijenio. I dok smo se svi mi ovih godina mijenjali, Mate je uvijek ostao isti. Bio je sjajan u društvu. Recitirao je kao od šale Ujevića, Šimića, Matoša, Krkleca.. Citirao je Platona i Aristotela. Volio je pjesmu.

Znao je barem tisuću starih, novih, narodnih, starogradskih pjesama. Ali ne refrene, kao što svatko od nas znade pokoju pjesmu. Mate je pjesme znao od početka do kraja! Sve riječi! Bolje od bilo kojeg pjevača. I time je oduševljavao. Bio sam tome svjedok i Olivera i Akija i Bebeka.

A tek pisce... Kada se održavao poznati pulski Sajam knjiga čak su i svjetski poznati pisci navraćali do njega u kafić. A Mate ih je fascinirao.

„Pa on zna poeziju bolje od bilo kojeg živog pjesnika!“, rekao mi je svojedobno ushićeni pisac Boro Radaković.

Obožavali su ga i glumci s kojima se godinama družio za vrijeme trajanja pulskih filmskih festivala.

A iz Pule gotovo da nigdje nije putovao. Znao sam ga priupitati što ne dođe do Zagreba, barem na kraju godine kada se biraju najuspješniji sportaši.

„A šta ću u Zagrebu? Popit sok od marelice i popričati sa Šurbekom? Pa to mogu i ovdje u Puli“, na sebi svojstven način odgovarao je Mate.

Pa ipak, pamtim, jako ga je obradovalo kada je u Zagrebu ne tako davno izabran za sportaša proteklog stoljeća. Priznao mi je da je bio oduševljen kako su ga Zagrepčani primili. U kultnoj diskoteci 'Saloon' Matu, živu legendu, svi su naprosto izljubili, dali mu ruku i bili sretni što je s njima u društvu. Bilo mu je drago što nije zaboravljen i što ga svi pamte kao djelić svoga i našega zajedničkog života...

Nažalost, Mate više nema. Ostala su samo sjećanja. Pamtim tako kada sam ga jednom prigodom pitao koliki mu je bio najveći boksački honorar u karijeri. Priznao mi je (a to nisam nikada objavio u svojim tadašnjim novinama) da je u meču za svjetsku titulu profesionalnog boksa dobio 100 tisuća dolara.

„Novac kvari ljude, ali smiruje živce!“, duhovito je nadodao i izrekao rečenicu koja bi po svojoj jednostavnosti i mudrosti mogla ući u anale, pa čak i u svjetsku enciklopediju misli i izjava poznatih ljudi.

I sada kad je Pula već 12 godina bez njega, bez svog zaštitnog znaka, morali bi se obavezati da ga nećemo zaboraviti. Dom sportova nosi, ali i neka ulica i neki trg moraju nositi njegovo ime.

Kultni kafić Mate nastavio je voditi njegov sin Matko. No, Grad Pula i obitelj Parlov zajednički nikako da urede u Puli najavljeni muzej. Da,baš tako - Muzej Mate Parlova. Sa svim njegovim brojnim osvojenim peharima, trofejima i medaljama. Njih je toliko da sve u tom prostoru neće ni stati. I mislim da bi to bio najbolji način da se Pula oduži svom Mati. Da se uz njega i sjećanje na njega, još i dalje zajednički družimo.

Do nekog novog susreta na nebeskim ringovima. Zbogom šampione! Nikad te zaboraviti neću. Srest ćemo se negdje opet.

Tagovi: Mate Parlov, Damir Strugar, Josip Broz Tito, Tin Ujević, Oliver Dragojević
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka kvadratura sreće
SVI ŽELE U ZAGREB
Zagrebačka kvadratura sreće
KOLUMNA - U želji da pronađu svoj komadić sreće, Hrvati su podigli potražnju za stanovima koju više ni građevinske tvrtke ne mogu pratiti. Zagreb se sve više širi, gradi, a Centar je sve dalje.
Banke peru goleme količine sumnjivog novca, javnost nezainteresirana
PRANJE NOVCA
Banke peru goleme količine sumnjivog novca, javnost nezainteresirana
KOMENTAR - Bijesna sam. U kakvom to društvo mi živimo kada većina ljudi samo slegne ramenima na vijest da su brojne banke transferirale dva bilijuna dolara nejasnog porijekla?
Lockdown za narod, bela u Slovenskoj za korumpiranu elitu
DVOSTRUKA MJERILA
Lockdown za narod, bela u Slovenskoj za korumpiranu elitu
KOLUMNA - Poput krimosa za vrijeme prohibicije u SAD-u, dečki s vrha hrabro su prkosili koroni bahato joj se suprotstavljajući s ''dvadeset do asa''.
Koronakriza će nekim urbanim sredinama itekako koristiti
URBANA OTPORNOST
Koronakriza će nekim urbanim sredinama itekako koristiti
KOMENTAR - Urbana otpornost predstavlja sposobnost urbanih sustava da se neprestano samoorganiziraju i prilagođavaju postojećim i nepredvidivim promjenama i rizicima.
Izazovi na poslu u doba korone
PREPORUKE STRUČNJAKA
Izazovi na poslu u doba korone
KOLUMNA - Kako da izdržimo? U psihologiji možete sresti termin rezilijentnost...
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE