Štoviše, srpanj je bio najbolji mjesec od 2020. godine.
Izgleda da su investitori sve te događaje već predvidjeli, pa dodatne nervoze nije bilo. Američka središnja banka ponovno je podigla kamatnu stopu Feda za 0,75 posto. Fed si nije priuštio dva ovako visoka uzastopna povećanja (za 75 baznih bodova) već 28 godina. Uz tako naglo pooštravanje monetarne politike, zabrinutost oko tvrdog prizemljenja američkog gospodarstva postaje sve glasnija.
"Nije baš vjerojatno da će meko slijetanje uspjeti. Središnje banke danas se suočavaju sa snažnim "trade-offom" između rasta i inflacije.
Očekujemo da će Fed promijeniti smjer tek sljedeće godine, kada se pokažu ekonomski učinci povećanja kamatnih stopa. su uočljiviji."
Fed je počeo podizati kamate u ožujku, a sada je stopa Fed fondova (po kojoj banke međusobno posuđuju novac preko noći) u rasponu od 2,25 do 2,50 posto, najviše od prosinca 2018.
Najveće svjetsko gospodarstvo tehnički je već u recesiji jer je i u drugom tromjesečju BDP pao, ovaj put za 0,9 posto (prema prvoj procjeni), na godišnjoj razini. Ali Amerikanci se tješe činjenicom da će biti u recesiji tek kada Nacionalni ured za ekonomska istraživanja procijeni da je tako. Riječ je o skupini od osam makroekonomista, koja u obzir uzima više faktora, a ne samo kretanje BDP-a.
Svaka recesija je priča za sebe, ali ovoga puta čini se da potrošači (zasad) nisu baš zabrinuti i ne očekuju neku tešku priču u stilu financijske krize iz 2008. Vjeruju i da će Fed vrlo brzo početi spuštati kamatne stope ponovno na prve znakove ozbiljne recesije. Slično je bilo i na prijelazu stoljeća i bumu dionica kompanija. Kada je 2001. godine nastupila recesija, Fed je smanjio kamatne stope čak 11 puta nakon provođenja stroge monetarne politike 1999. i početkom 2000. godine.
Čak je i Europska središnja banka konačno poduzela akciju na sastanku u srpnju i podigla kamatne stope (za 0,5 postotnih bodova) prvi put u više od desetljeća. Tržišta novca to su i očekivala, Euribor je najviši u posljednjih jedanaest godina. Dapače, nečuveno je da su u ECB-u toliko čekali, jer je inflacija u međuvremenu divljala. Eurozona je u srpnju imala inflaciju od 8,9 posto, Slovenija 11 posto. Podaci o srpanjskoj inflaciji u SAD-u bit će objavljeni 10. kolovoza. U lipnju je godišnja inflacija iznosila 9,1%, a rast indeksa cijena osobnih izdataka (PCE), ključne mjere inflacije u odlukama američke središnje banke, iznosio je 6,8%, što je novi neslavni rekord u posljednjih 40 godina.
Unatoč svemu (prije godinu dana nitko ne bi vjerovao da će kamata u SAD-u danas iznositi 2,25 posto), burzovni indeksi u New Yorku (a i u Europi) su u drugoj polovici tjedna značajno ojačali, tako da je tjedni rast bio kod S&P-a veći od četiri posto, a vrijednost ovog indeksa ponovno je porasla iznad 4000 bodova.
Još više, gotovo pet posto, prošli je tjedan dobio tehnološki Nasdaq. Poticaj su mu dali rezultati Amazona (121,2 milijarde dolara tromjesečnog prihoda - 7% više nego lani) i Applea (83 milijarde dolara prihoda, nešto više nego u istom razdoblju prošle godine - 19,4 milijarde dolara dobiti), a oba su tehnološka diva nadmašila očekivanja analitičara.
