Dow Jones (32.160 bodova) u utorak uopće nije uspio završiti u pozitivnom teritoriju, dok je širi S&P 500 dobio 0,25 posto i vratio se iznad 4.000 bodova. Nešto više “života” pokazao je Nasdaq indeks (11.737 bodova) koji je porastao za jedan posto. Međutim, ovo je vrlo dosadan skok za indeks koji je već 27 posto udaljen od rekorda i samo u ponedjeljak je pao za 4,3 posto. Prinos na američke desetogodišnje obveznice u utorak se kretao oko tri posto. U ponedjeljak je na novoj prodaji tržišta obveznica već bila na 3,19 posto, najviše od 2018. godine.
Razlog nervozi leži u inflaciji i nagađanjima o tome kako će reagirati američke Federalne rezerve. Očekuje se da će Fed smanjiti ukupnu bilancu s 9 bilijuna na 6,3 bilijuna u sljedeće dvije i pol godine, što je više od očekivanog. Očekuje se da će kamatna stopa, koja se trenutno kreće između 0,75 i 1,0 posto, do kraja ove godine biti iznad tri posto. U ECB-u bi se prvo povećanje kamatnih stopa moglo dogoditi na ljeto. Sve više analitičara smatra da Fed neće uspjeti postići meko prizemljenje gospodarstva, ali će uslijediti recesija, a u takvoj situaciji burze nemaju svijetlu budućnost. Prema podacima American Retail Association, u posljednjem tjednu travnja čak 59,2 posto privatnih ulagača predviđalo je da će burza u sljedećih šest mjeseci biti na nižim razinama nego sada. Ovo su najpesimističnije prognoze od ožujka 2009. godine.
Inače, vrijeme je za novu iznimno važnu najavu jer će ovih dana biti objavljen podoatak o američkoj inflaciji u travnju, mjerenoj indeksom potrošačkih cijena (CPI). Očekuje se da će to ponovno biti preko osam posto na godišnjoj razini. Ako je Fed većim dijelom prošle godine i dalje inzistirao na tome da je inflacija privremena, brzo je shvatio pogrešku i posljednjih mjeseci zaoštrio je svoju retoriku. Sada je u prvom planu borba protiv inflacije, što znači agresivno pooštravanje monetarne politike. Prije tjedan dana Fed je povisio kamatne stope za pola postotnog boda, a očekuje se da će to učiniti i u sljedeće dvije sjednice. To što je Wall Street prošle srijede snažno dobivao (nakon što je Jerome Powell više nego isključio mogućnost da će kamatne stope na sljedećoj sjednici biti više za 75 baznih bodova) bio je samo "poremećaj" na novom strmom putu prema dolje. Od četvrtka do ponedjeljka tržišna kapitalizacija tehnoloških divova ukupno je pala za više od bilijun dolara, od čega 220 milijardi dolara u Appleu.
Joe Biden pridružuje se naporima za suzbijanje inflacije i predlaže povlačenje nekih carina koje je Trump uveo na kineske proizvode. Inflacija u SAD-u porasla je na 8,5 posto u ožujku, prvi put od 1970-ih, odnosno ranih 1980-ih. Kada je predsjednik Richard Nixon ukinuo Bretton Woods sporazum, pao je i sustav fiksnih tečajeva vezan za dolar, a preko dolara za zlato. Ukidanje zlatnog standarda, a posebno prva naftna kriza 1973. (arapske su države Zapadu objavile "naftni rat", a OPEC je u prosincu '73. povisio cijenu nafte za 130 posto - s 5,17 na 11,65 dolara) više od 12 posto inflacije, a Fed ju je ukrotio rastom kamatne stope na 16 posto, što je Ameriku odvelo u recesiju.
Krajem 70-ih, kada je nastupila druga naftna kriza (kao rezultat iranske revolucije), najvažniju poziciju u Fed-u zauzeo je Paul Volcker, koji je inflaciju prevladao drastičnim podizanjem kamatnih stopa koje su potom smanjivane (i zadržale se na prilično niskim razinama u sljedećih 40 godina). Bilo je samo po sebi razumljivo da je gospodarstvo gurnuo u recesiju (drugu u desetljeću).
"Jako se divim Volckeru. Imao je hrabrosti učiniti ono što je mislio da je jedina ispravna stvar", rekao je prošli tjedan sadašnji guverner Fed-a Jerome Powell.
Nasreću, sadašnja ekonomska situacija je potpuno drugačija od one 1970-ih, nezaposlenost je vrlo niska, a Powell također vjeruje da će se ponovno uspostaviti normalni lanci opskrbe i da će se inflacija u narednim mjesecima smanjiti.
