Panici ulaz zabranjen

U takvom okruženju mnogi investitori postavljaju si pitanje: Što da radim? Trebam li se povući na sigurno? Gdje trebam preusmjeriti svoja sredstva?

Jedan uobičajeni odgovor u takvim vremenima je "okrenimo se obrambenim sektorima", odnosno industrijama koje su obično manje osjetljive na fluktuacije u gospodarskom ciklusu. To uključuje uglavnom sektore osnovnih potrošačkih dobara (npr. prehrambena industrija), zdravstvenu skrb, telekomunikacije, opskrbu energijom i komunalne usluge. Ti se sektori smatraju stabilnijima jer njihovi proizvodi i usluge ostaju traženi čak iu vrijeme recesije ili gospodarske stagnacije.

Ali slika nije crno-bijela. U SAD-u, gdje je fokus mnogih globalnih ulaganja, mnoge obrambene dionice (osobito unutar S&P500 indeksa) već su prilično skupe. Njihovi P/E omjeri (omjer između cijene dionice i zarade po dionici) gotovo su na povijesnim visinama, što znači da ulagači već plaćaju visoku cijenu za navodnu sigurnost i stabilnost. To smanjuje očekivani povrat i povećava rizik ako dođe do korekcije prema dolje. Nadalje, ako se uvjeti poboljšaju, može doći do visokih oportunitetnih troškova ako investitor nije dovoljno brz da preusmjeri sredstva. Osim toga, američki potrošač trenutno je pod pritiskom, od tereta inflacije, visokih troškova hipoteka, do pada povjerenja potrošača, što bi moglo utjecati i na prihode tvrtki u inače stabilnim sektorima.

Povrh svega toga, postoji dodatni sloj neizvjesnosti: mogućnost ponovnog porasta inflatornih pritisaka zbog mogućeg uvođenja novih carina i trgovinskih barijera. Iako su carine političko oružje, one su ekonomski teret koji često u konačnici snose potrošači i poduzeća. Ako se u potpunosti realiziraju, mogle bi izazvati novi val inflacije, što bi prisililo Fed da ih, umjesto snižavanja kamata, ostavi na miru dulje vrijeme ili ih čak podigne, što bi dovelo do gubitka radnih mjesta i recesije.

Stoga su u ovom trenutku industrije s većom dodanom vrijednošću, poput industrije u SAD-u i Europi te informacijske tehnologije, dugoročno posebno zanimljive, jer mogu ponuditi veći rast i veću fleksibilnost u slučaju oporavka ili strukturnih promjena u gospodarstvu. Što je još važnije, baš kao što odvezete automobil mehaničaru kada čujete neobičan zvuk ili primijetite gubitak performansi, ima smisla odvojiti više vremena i potražiti stručnu pomoć kada su u pitanju ulaganja. Ne zato što sami ništa ne znamo, već zato što iskustvo, znanje i uvid u širu sliku mogu značiti razliku između pogreške ili pronalaženja prilika u vremenima neizvjesnosti.

Tijekom tržišnih padova obično ulaze investitori koji u takvim situacijama prepoznaju dugoročne prilike, kako među individualnim tako i među institucionalnim investitorima, a obično imaju više znanja, podataka i stručne analitičke podrške. No, uglavnom se povlače manje iskusni ulagači s manjom tolerancijom na rizik ili ulagači s neformiranim ili nerealnim očekivanjima.

Kao i u drugim područjima, iu investiranju su u prednosti oni koji bolje razumiju funkcioniranje tržišta i znaju pravilno procijeniti rizike, odnosno oni koji znaju što rade. Stoga je uvijek korisno i ključno za svakog investitora potražiti stručnu pomoć na jednom ili više frontova.

Aktualna događanja jasno pokazuju da se depoziti ne mogu lako usporediti s ulaganjem u dionice, a kamoli izjednačiti. Dionička ulaganja povezana su s rizikom, dok su depoziti u pravilu sigurniji, ali istovremeno ne donose značajan prinos, što s obzirom na trenutnu inflaciju zapravo znači gubitak kupovne moći.

Svakako ima smisla razmišljati o diverzificiranom portfelju, gdje je imovina pojedinca podijeljena između različitih klasa ulaganja, dionica, obveznica, depozita i drugih, u skladu s njihovim vremenskim horizontom, ciljevima i tolerancijom na rizik. Padovi i šokovi uvijek će pratiti rast vrijednosti ulaganja na tržištu, stoga je dugoročni horizont ključan. Ovdje dolazimo do profesionalnih proizvoda za upravljanje imovinom i oblika štednje koje nude burzovni posrednici.