Bilo je dosta neizvjesnosti prošli tjedan, čak i straha. Njujorški S&P 500 izgubio je više od četiri posto, najviše u posljednjih godinu i pol dana, nakon što je bio blizu najviše vrijednosti u prethodnom tjednu. Pad cijena dionica nije bio ograničen na određeni sektor, već sustavni događaj. Ovakve korekcije na burzi sasvim su normalne, no treba uzeti u obzir i sezonsku komponentu jer je rujan povijesno gledano jedan od najgorih mjeseci u godini što se tiče profitabilnosti.
U SAD-u je u kolovozu otvoreno neto 142.000 novih radnih mjesta (18.000 manje od očekivanog), nakon samo 89.000 u srpnju, prema oštro revidiranim podacima. Stopa nezaposlenosti smanjena je za 0,1 postotni bod na 4,2 posto. Podaci su razočarali burzu, zbog čega su burzovni indeksi u petak osjetno izgubili, što se posebno odnosi na tehnološki Nasdaq (-2,5%), koji je i najveći gubitnik na tjednoj razini (-5,7). Činjenica da će Fed na sjednici u rujnu sniziti ključnu kamatnu stopu, možda i za pola postotnog boda, slaba je utjeha, prije nego djeluje negativno, jer bi to bio signal da je situacija ozbiljna.
U srijedu, 18. rujna očekujemo da će Fed smanjiti ključne kamatne stope. Obično su padovi burze popraćeni povećanom volatilnošću i padom cijena, kao što je financijska kriza iz 2008. Inače, trenutna gospodarska situacija znatno je bolja od te. Ovo smanjenje rezultat je relativno uspješne borbe s inflacijom i predviđalo se dugo vremena. Unatoč tome, pojavljuju se pukotine u američkom gospodarstvu, posebice na tržištu rada, čije je stanje ključno za SAD, budući da gospodarstvo uvelike pokreće snažna privatna potrošnja. Sljedećih tjedan dana bit će svježi podaci o američkoj inflaciji, zatim će pozornost biti usmjerena na sastanak američke središnje banke.
Kao odgovor na visoku inflaciju, Fed je izričito podigao kamatne stope s nule na 5,25-5,50 posto između 2022. i 2023. godine. Činjenica da SAD i cijeli svijet unatoč tome nisu potonuli u recesiju za ekonomiste je iznenađenje. Možda kamate više ni ne igraju tako važnu ulogu kao prije.
Europski potrošač navodno je još bolji, prema nekim podacima, jer je korist zbog viših kamata na bankovne depozite (dobro, ne baš u Hrvatskoj) bila veća od "štete" zbog viših kamata na kredite. Inače, od 1970. godine u SAD-u, Velikoj Britaniji i Europi bilo je šesnaest ciklusa zaoštravanja monetarne politike. Njih trineast dovelo je do recesije. U dosta slučajeva središnje su banke prekasno reagirale na visoku inflaciju. I ovoga puta bilo je takvih kritika, no ipak se inflacija relativno brzo spustila prema željenih dva posto, a da nije došlo do tvrdog prizemljenja gospodarstva.
