Nakon dobrih prinosa u prvih sedam mjeseci (ponajviše su poskupjele dionice tehnoloških kompanija koje očekuju velike zarade na račun umjetne inteligencije, ponajprije Nvidia), u kolovozu se raspoloženje na financijskim tržištima promijenilo. Ne tako davno, CNN-ov Indeks straha i pohlepe bio je u zoni ekstremne pohlepe, ali sada se uvlači dalje u zonu straha. Razloga je nekoliko, dionice su već bile prenapuhane, raste uvjerenje da će Fed zbog inflacije još dugo morati držati restriktivnu monetarnu politiku, a sve je više loših vijesti iz Kine, gdje je oporavak ne ide po planu. Kineska središnja banka odgovorila je u ponedjeljak na krizu nekretnina koja se širi zemljom. Snizio je kratkoročnu kamatnu stopu za 10 baznih bodova, ali je petogodišnju kamatnu stopu iznenađujuće ostavio nepromijenjenom.
Pitanje je koliko će to pomoći, ali naravno svjetska ekonomija želi da Kina i dalje ima razdoblja visokog rasta BDP-a, kao što je to slučaj u zadnjih 20 godina. No ta dinamika sve više suši, a s druge strane, u SAD-u se revidiraju procjene rasta naviše. Iz Fed-ove podružnice u Atlanti stigla je procjena da bi gospodarski rast u trećem kvartalu mogao iznositi čak 5,8% na godišnjoj razini! To zapravo i nije dobra vijest za burze jer se u takvom scenariju inflacija neće približiti ciljanoj vrijednosti od dva posto. Takva očekivanja odražavaju i događanja na tržištu obveznica, gdje je prinos na 10-godišnju američku obveznicu dosegao gotovo 4,40 posto, najviše od 2007. godine.
Što je prinos na obveznice veći, ulagači se manje žele izlagati rizicima na burzi. Bit će vrlo važno što će se dogoditi za vikend u Jackson Holeu na tradicionalnom sastanku središnjih bankara pod vodstvom Feda. Jerome Powell će u svojim novim analizama morati uzeti u obzir i kolovoško zahlađenje na Wall Streetu i pad obveznica, odnosno posljedični rast njihovih potrebnih prinosa.
Nastavlja se hlađenje američkog tržišta nekretnina, pri čemu je prodaja rabljenih stambenih jedinica u srpnju pala na najnižu razinu u šest mjeseci, a preprodaja stanova, koja također predstavlja značajan dio tržišta, pala je za 16,6 posto na godišnjoj razini. Ipak, prosječna cijena stanova ponovno je porasla prvi put od siječnja na godišnjoj razini. Ponuda nekretnina je slaba, jer se vlasnici nekretnina, koji su većinom uzeli hipotekarni kredit po znatno nižoj kamatnoj stopi nego što je trenutno na tržištu, nerado odlučuju na prodaju, znajući da će pri kupnji morati platiti. nova nekretnina i podizanje novog hipotekarnog kredita veće mjesečne rate („lock-in-effect“). Kupci su stoga i dalje u nepovoljnijem položaju – zalihe nekretnina su niske, a hipotekarne kamate visoke
