Osim toga, ima veliki portfelj kredita s promjenjivom kamatnom stopom, što ju je snažno podržalo tijekom razdoblja rasta kamatnih stopa, a kada su one pale, potvrđuje njezinu sposobnost preusmjeravanja rasta na druge izvore prihoda i održavanja visoke profitabilnosti.
Osobne kupnje dionica od strane svih članova uprave, uključujući predsjednika Blaža Brodnjaka, predstavljaju interni signal usklađenosti interesa s dioničarima i povjerenja u provedbu strategije. Čak i ako je prepolovljenje EURIBOR-a pritisak na prihode od kamata, uprava implicitno komunicira kupnjom da vidi prostor za daljnji rast vrijednosti kroz ubrzanu kreditnu aktivnost, veći udio prihoda od provizija, disciplinu troškova, integraciju leasing poslovanja i ulaganja u IT. Takve poteze obično je teško objasniti osim uvjerenjem da kombinacija snage kapitala, politike dividendi i ciljeva za 2030. (udvostručenje bilance, prihoda i dobiti!) još uvijek nije u potpunosti uključena u cijenu dionica na burzi.
S vanjske strane, to je također u skladu sa stavovima tržišnih analitičara, gdje konsenzus ostaje izrazito pozitivan. Ključni argumenti iza toga su stabilna profitabilnost unatoč nižim kamatnim stopama, dobar omjer troškovne učinkovitosti, robusna kapitalna pozicija i iznadprosječni prinos od dividendi. Kada se takva analitička slika uskladi s internim signalima uprave, dobivamo konzistentan okvir koji podupire tezu o kontinuiranom stvaranju vrijednosti za dioničare.
Slika kapitala i likvidnosti NLB-a ojačana je CET1 od 15,1% (najkvalitetniji kapital u odnosu na rizike) i TCR od 18,4% (ukupna snaga kapitala), dok LTD od 76,5% (krediti/depoziti; niže = veća likvidnost) znači obilne rezerve za daljnji rast. Procjenjujemo da otprilike 10-12% bilance trenutno generira niži prinos nego što bi moglo kod kredita, što predstavlja potencijalnu priliku, jer se taj višak može usmjeriti na ubrzano kreditiranje ili poslužiti kao „ratna škrinja“ za moguće preuzimanje.
NLB je u prvoj polovici godine ostvario 274,4 milijuna eura neto dobiti, a u cijeloj prošloj godini 514,6 milijuna eura. U tom razdoblju isplatio je 128,6 milijuna eura dividendi, s ciljem da isplate predstavljaju 50-60% godišnje dobiti. Po trenutnom tečaju to znači prinos od dividendi veći od 8%, što premašuje prosjek bankarskog sektora. Druga tranša ovogodišnjih dividendi predviđena je za prosinac, a ako se odobri na glavnoj skupštini, ukupna isplata za 2025. godinu dosegla bi 257 milijuna eura.
