Ispruži ruku i potopi ju svjetska pandemija. Svjetska banka najavljuje nam davljenje od 6,2% pada BDP-a. Vlada će pokušati na sve načine spriječiti totalno utapanje zaduživanjem na vanjskim tržištima što će nas dovesti do deficita proračuna za ovu godinu od 8% BDP-a, a udjel javnog duga u BDP-u podići će se na gotovo 84%.
Turizam i izvoz, zatvaranje granica, usporavanje aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima, posebice Italiji i eurozoni dodatni su uteg koji će dovesti do kaskadnih problema. Vlada pokušava svojim mjerama izbjeći totalni ekonomski kolaps te će, zaduženi novac, morati mudro alocirati da bi se izbjegla poplava otkaza koje svakodnevno bilježimo. Stoga se i najveća zabrinutost svela na rast stope nezaposlenih. Prije korone ona je iznosila 8,3%. Podatak koji će se bitno promijeniti ''povratkom otpisanih.''
Da, procjenjuje se da će se zbog krize u Europi kući vratiti barem 50.000 iseljenih. Sjećate se, to su oni ljudi za koje su političari tvrdili da nikada nisu ni otišli i da su brojke prenapuhane. Bile one napuhane ili ne, burza će ponovno imati ''zavidan'' broj u svom registru. Kako je procjena o turističkoj sezoni izuzetno loša, kako ćemo se ''morati'' okrenuti domaćoj proizvodnji i trgovini, razumna je zabrinutost glede likvidnosti države. Grozomorna ekonomska situacija u cijelom svijetu nagnala je mnoge države na velika zaduživanja.
Grupa Svjetske banke u idućih petnaest mjeseci državama će pružiti potporu od 160 milijardi dolara kako bi mogla zaštititi siromašne, ranjive, poduzeća, zdravstvo. Mnogi se boje reprize velike svjetske gospodarske krize iz 1929. godine.
Krpanje socijalnog mira za sad teče u valovima i održava se privid stabilnosti iako kuna svakodnevno slabi. Ukoliko nas ne pogodi eksponencijalni rast zaraženih, a sve ovisi o poštivanju mjera, mogli bismo se osloboditi gospodarske izolacije već potkraj ljeta. No, sve ovisi o tome koliko ćemo moći odoljeti toplom vremenu i rascvjetanoj prirodi.
Neminovan rast nezaposlenih vjerujem da mnoge plaši. Nadajmo se da će Vlada dobro očuvati poduzetnike. Scenariji upućuju da bi do stabilizacije tržišta i jačanje trgovine trebalo uslijediti tek 2021. i to uz uvođenje mjera javne politike. Kaiš ćemo morati stegnuti svi. Vjerujući u dobro i odgovorno ponašanje svih nas ufamo se da ćemo ponovno isplivati na površinu.
Dotad, trebamo razmišljati i o ''otpisanima'' s burze koji su uvelike, šaljući novac iz inozemstva, održavali kupovnu moć u Hrvata. Koliko će ih se tek vratiti kad se otvore granice? Pred nama su veliki izazovi, a dugove će jednom trebati i otplatiti.
