Mišljenja o tome ovise uglavnom o političkom opredjeljenju. Demokrati, predvođeni Kamalom Harris, naravno pozdravili su odluku Federalnih rezervi da snizi kamatne stope za pola postotnog boda. Vjeruju da bi Fed mogao djelovati ranije. Kamala Harris smatra da će mnogi Amerikanci od toga imati koristi, a odluka Feda također je jasan dokaz da je visoka inflacija stvar prošlosti. S druge strane, Donald Trump istaknuo je kako kretanje kamatnih stopa od 50 bodova naniže (na raspon od 4,75 do 5,00 posto) ukazuje na vrlo loše stanje američkog gospodarstva, a taj je potez nazvao očekivano političkim. Po njegovom mišljenju, Fed je trebao smanjiti kamatne stope samo za četvrtinu postotnog boda.
Povijesno gledano, Fed je u pravilu spuštao kamate za pola postotnog boda tek kad je prijetila recesija ili je gospodarstvo već tonulo u minus, no ovoga puta podaci to ne pokazuju. Nakon povijesnog rujanskog sastanka, guverner središnje banke Jay Powell istaknuo je kako je gospodarstvo snažno, a "jumbo" smanjenje kamata (tako su američki mediji nazvali ovo aktualno smanjenje kamata) uglavnom je usmjereno na jačanje tržišta rada koje je postalo Fedova nova glavna briga. Očekuje se da će do kraja ove godine sniziti kamate za pola postotnog boda, odnosno za po 25 baznih bodova u studenom i prosincu. Do kraja sljedeće godine, prema nekim predviđanjima, kamata će iznositi samo 2,85 posto, što bi trebala biti neutralna stopa za Fed, kada monetarna politika neće biti ni restriktivna ni stimulativna.
U svakom slučaju, niže kamatne stope ne odgovaraju samo poduzećima (lakše je zaduživati) i stanovnicima (u SAD-u je referentna 30-godišnja hipotekarna stopa pala za postotni bod na 6,09 posto u posljednja četiri mjeseca), nego i financijskim tržištima. Bilo je to lijepo vidjeti dan nakon sastanka američkih federalnih rezervi, kada su dionička tržišta (kao i cijene zlata, nafte, kripto...) diljem svijeta vidno ozelenila i za sada dobro plove kroz tradicionalno nepovoljan rujan. Indeks njujorških dionica S&P 500 u četvrtak je nakon dva mjeseca postavio novu rekordnu vrijednost, ojačavši u rujnu 0,8 posto, već 19 posto od početka godine. Ipak, poprilična volatilnost može se očekivati barem do izbora 5. studenoga, odnosno do iduće sjednice američke središnje banke koja će se održati odmah nakon izbora (6. i 7. studenoga). Uostalom (nakon Drugog svjetskog rata), S&P je u izbornoj godini u listopadu u prosjeku gubio 0,45 posto.
Pogledamo li samo petak u New Yorku, ističe se snažan rast (više od 20%) dionica Constellation Energyja. Najveći američki proizvođač energije bez ugljika potpisao je ugovor s Microsoftom o ponovnom pokretanju jednog od reaktora u nuklearnoj elektrani Three Mile Island u Pennsylvaniji nakon 2019., ali morat će dobiti zeleno svjetlo i lokalnih i saveznih regulatora prije toga može započeti projekt (vjerojatno 2028.). Godine 1979. u ovoj nuklearnoj elektrani (na drugom reaktoru) dogodila se najveća američka nuklearna nesreća koja je izazvala popriličnu paniku, iako radioaktivna ispuštanja nisu imala ozbiljnijih posljedica za radnike i okolicu.
Constellation će u projekt oživljavanja reaktora uložiti 1,6 milijardi dolara. Burza je obilato nagradila planove, jer je cijena dionica CEG-a ove godine više nego udvostručena. Dogovor između Constellationa i Microsofta također je dokaz kako nuklearne elektrane ponovno postaju važan izvor zelene energije jer se smatraju pouzdanijima od solarne i vjetroelektrane. Krajem sljedeće godine očekuje se i oživljavanje nuklearne elektrane u Michiganu. Prošle je godine nuklearna energija činila nešto manje od 19 posto ukupne električne energije proizvedene u SAD-u. Microsoft će se stoga u budućnosti nadati struji koja će dolaziti s Otoka tri milje, uz procvat umjetne inteligencije i računalstva u oblaku – u obje usluge Microsoft je vrlo važan igrač – potrebe za strujom za napajanje podatkovnih centara su enormne.
