Prvi znak ekonomskog oporavka

Potrošnja odnosno iznos fiskaliziranih računa tako je u navedenom razdoblju bio manji za 15 milijardi kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iako nešto smanjenim intenzitetom, u narednim tjednima i mjesecima minusi su se nastavili gomilati. Posljednji podaci iz sustava fiskalizacije kazuju kako je u razdoblju od 24.02. do 08.11.2020. vidljivo smanjenje broja računa od 25% i smanjenje iznosa računa od 17% u odnosu na isto razdoblje lani. To je ogroman pad: u apsolutnim iznosima, govorimo o padu potrošnje većem od 25 milijardi kuna.

Ipak, ono što danas ohrabruje trendovi su posljednjih tjedana primjetni u djelatnosti G (Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala), a koja je i najveća sastavnica ukupne potrošnje. Primjerice, u drugom tjednu listopada iznos fiskaliziranih računa u djelatnosti trgovine dosegao je 98,3%, u trećem tjednu 99%, u četvrtom 96,8%, te u posljednjem tjednu listopada 98,5% iznosa zabilježenog u istom razdoblju lani. Drugim riječima, iznos fiskaliziranih računa u listopadu bio je svega 1 do 2 posto manji nego u listopadu prošle godine.[1]

To očito nije promaklo ministru financija, koji takve podatke pomno prati na dnevnoj razini, pa tako još 26.10. izjavljuje: „Kada je riječ o podacima o fiskaliziranim računima, u listopadu je njihov broj i iznos u trgovini na malo gotovo na prošlogodišnjoj razini, dok je turizam na oko 40 posto, što su bolje brojke no u rujnu“, istodobno najavljujući pad prihoda državnog proračuna manji od originalno predviđenog. („Marić tako procjenjuje da će pad prihoda ove godine biti nešto manji od originalno predviđenog. “Ne uljepšavam sliku, samo realno govorim”, izjavio je Marić te i podsjetio da je Vlada nedavno ublažila i projekcije gospodarskog pada u 2020. godini, na osam posto, s ranije planiranih 9,4 posto.“

Promet u trgovini na malo, koji nam inače služi za aproksimaciju kretanja osobne potrošnje – a osobna potrošnja je pak najvažnija sastavnica BDP-a – snažno je pao u aktualnoj korona-krizi. Na priloženom grafikonu možemo vidjeti kako je promet u travnju (koji smo proveli u lockdown-u) pao za više od četvrtinu na godišnjoj razini, što je najveći pad otkad DZS vodi ove podatke, dok se u narednim mjesecima minus kretao između 6 i 9 posto. Ti su podaci do sada korelirali s podacima Porezne uprave (koji stižu puno ranije), stoga je za očekivati da će i podaci DZS-a za listopad pokazati najmanji pad prometa u trgovini na malo od izbijanja korona-krize.

Slika 1.

Izvor: DZS

No, još nešto korisno možemo iščitati iz najnovijih podataka Porezne. Iako se potrošnja u djelatnosti trgovine u listopadu kretala na 98-99% lanjskog prometa, u prvom tjednu studenog iznos fiskaliziranih računa dosegao je tek 96,3% iznosa fiskaliziranog u istom razdoblju lani. To možemo povezati s pogoršanjem epidemiološke situacije u posljednjih 15-ak dana odnosno apelima nekih znanstvenika za pooštravanjem mjera i pričom o novom lockdown-u i policijskom satu (koje su neke zemlje EU već uvele). To pokazuje da i sami razgovori o tim temama utječu na građane i njihovo odgađanje potrošnje; iako je pouzdanje potrošača na višim razinama nego što je bilo na proljeće, očito je kako je ono još uvijek na klimavim nogama.

Broj nezaposlenih u rujnu je iznosio 147 tisuća (trenutno 154 tisuće). Iako nije došlo do masovnog rasta nezaposlenosti kako su neki analitičari očekivali, to je ipak 35 tisuća više nezaposlenih nego u rujnu prošle godine pa i ta činjenica otežava potpuni oporavak potrošnje. Što se tiče kretanja prosječnih plaća, od lipnja ponovno vidimo njihov realni rast stopama od oko 3%. No, ovdje uočimo jednu zanimljivost: iako je do izbijanja korona-krize rast plaća bio široko rasprostranjen među svim djelatnostima, danas je situacija kud i kamo drukčija.

Primjerice, na slici 2 možemo vidjeti kako je bio rasprostranjen rast plaća u siječnju ove godine (dakle, prije korona-krize).

Slika 2. Godišnje stope promjene prosječnih mjesečnih bruto i neto plaća za siječanj 2020. prema NKD-u 2007.

Izvor: DZS

A sad na slici 3 pogledajmo posljednje dostupne podatke (za kolovoz) o kretanju prosječnih bruto i neto plaća. Nagradno pitanje: ako i ne znate oznake (slova) NKD djelatnosti, biste li samo iz priložene slike mogli zaključiti u koja tri slova spadaju zaposleni u državnom i javnom sektoru (javna uprava, obrazovanje i zdravstvo)?

Slika 3. Godišnje stope promjene prosječnih mjesečnih bruto i neto plaća za kolovoz 2020. prema NKD-u 2007.

Izvor: DZS

Podacima o kretanju potrošnje dodajmo i kako je industrijska proizvodnja do rujna došla na svega 1% minusa u odnosu na rujan prošle godine; za vrijeme lockdown-a i neposredno nakon njega (travanj i svibanj), minusi su bili dvoznamenkasti, no od lipnja su stvari već izgledale mnogo bolje, a u rujnu je godišnja stopa pada iznosila 1,1% (kalendarski prilagođeno, dok izvorni indeks pokazuje čak i stopu rasta od 0,8%). U građevinarstvu je pak situacija daleko bolja. Građevinski sektor je korona-krizom bio tek umjereno pogođen, blagi minusi bilježeni su tek od ožujka do svibnja, dok je snažan rast u lipnju anulirao minuse te se rast nastavio i u narednim mjesecima.

Srpanjski tekst završili smo s konstatacijom kako pad potrošnje još nije završen, kako se i dalje bilježe minusi, kako preokret još nije na vidiku te kako je zbrajanje gubitaka korona-krize tek započelo. Sada, pak, možemo reći kako su prve naznake oporavka i povratka na staro tu. Kada će točno i kojim intenzitetom uistinu i započeti pravi oporavak odnosno novi ciklus rasta, ostaje za vidjeti.

Arhivanalitika