Tu se posebno ističe njemački indeks DAX koji je s 13% povrata od početka godine dosegao rekordnih 22.600 bodova. Unatoč trenutnom brzom rastu, europske su burze još uvijek značajno podcijenjene u usporedbi s američkim, uglavnom zbog anemičnog gospodarskog ozračja. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju zemlje eurozone ostvarile su tek 0,9 posto godišnji rast, dok je njemačko gospodarstvo u istom razdoblju palo 0,2 posto. Realniju sliku tako nudi europsko tržište obveznica, gdje je traženi prinos na dugoročni njemački dug u posljednja dva mjeseca porastao s 2,05 na 2,65 posto.
Pa zašto njemački burzovni indeks nastavlja rasti, unatoč sporijem gospodarskom rastu i većim potrebnim prinosima na državni dug? Jednostavan odgovor je da – baš kao i priopćenje ECB-a – rast DAX indeksa ne odražava stvarno stanje njemačkog gospodarstva. Iznenađujući rast proizlazi iz očekivanja tržišta kapitala da se spremaju promjene u njemačkom političkom vodstvu. Krajem tjedna u Njemačkoj se održavaju dugo očekivani prijevremeni parlamentarni izbori na kojima nas očekuje zanimljiva borba između demokršćana i ekstremne desnice.
U predizbornom razdoblju, uz stagnaciju njemačkog gospodarstva, u prvi plan sve više izbijaju rusko-ukrajinski ratni i mirovni pregovori koji pozivaju na veća izdvajanja EU za obranu. Američka administracija pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa očekuje da će članice – unatoč NATO savezu – prvenstveno same brinuti o sigurnosti europskog prostora. Iako SAD očekuje veća izdvajanja za obranu, europski predstavnici nisu pozvani na pregovore Rusije i Ukrajine, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo europskih političara.
Isključenje iz geopolitičkog odlučivanja i zabrinjavajući nedostatak rasta u najvećem europskom gospodarstvu predstavljaju ključni izazov za nadolazeću njemačku koaliciju. Stabilna njemačka vlada bi promišljenim potezima mogla dati značajan doprinos većoj konkurentnosti kako Njemačke, tako i šire regije.
Europa se našla na raskrižju koje zahtijeva odlučnije korake, jer donesene odluke mogu imati dalekosežne posljedice ne samo za sigurnost regije, već i za nadolazeće trgovinske sporove sa SAD-om i Kinom. Neke od potrebnih koraka predstavio je u svom izvješću bivši talijanski premijer i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi, koji je predložio da se opsežnom deregulacijom Europa ponovno popne na vrh globalne konkurentnosti i postigne bolji ekonomski prosperitet. Kojim će putem krenuti Europa?
