GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Razvoj trgovačkih centara - kako su trgovački centri promijenili navike potrošača?

Razvoj trgovačkih centara - kako su trgovački centri promijenili navike potrošača?
TRGOVINA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 01.08.2022 / 22:12
Autor: Aleksandar Čolić, Avokado
ANALIZA - Tržni centri, trgovački centri i prodajni centri različiti su nazivi koji se odnose na isti pojam - kontinuirani niz maloprodajnih i uslužnih objekata različitih grana s ciljem zadovoljenja primarnih ljudskih potreba, kao što su kupnja, društvena interakcija i sudjelovanje u kulturnim aktivnostima.

No, s razvojem e-commerce trgovina postavlja se ono famozno pitanje koliko dugo će tržni centri opstati?

Mnogi stručnjaci nagađaju da smo svjedoci početka gašenja koncepta tržnih centara, kako kod nas tako i u svijetu, iz više razloga – pandemija je pokazala koliko su potrošačke navike zapravo prilagodljive, jer u samo mjesec dana od trenutka uvođenja epidemioloških mjera internetska kupovina je porasla i do 7 puta u Hrvatskoj, a od tada samo raste.

Kako bismo što adekvatnije protumačili buduće potrošačke navike, analizirat ćemo kako su nastali naši omiljeni tržni centri i kakav su utjecaj imali na kupce tog vremena?

Pojava koncepta trgovačkih centara – globalni utjecaj trgovačkog centra

Suvremeni koncept tržnog centra nastao je 1920. godine kao rezultat pomnog strateškog promišljanja i provedbe detaljnog plana kako bi se ljudima iz predgrađa, koji nisu imali razvijenu socijalnu stimulaciju, omogućio doživljaj urbane sredine.

Danas sa sigurnošću možemo reći da je ovaj koncept premašio sva očekivanja i postao središte društvene interakcije u mnogim zemljama.

Međutim, ovaj model vuče korijene još iz razdoblja starog Rima, na čijim su se forumima nalazili najraniji primjeri ovih javnih trgovačkih područja. Trajanova tržnica koja je sagrađena oko 100.-110. prema Apolodorovu planu smatra se najstarijim trgovačkim centrom na svijetu.

Veliki bazar u Istanbulu, koji je osnovan u 15. stoljeću, jedan je od najvećih trgovačkih centara na svijetu, zahvaljujući činjenici da uključuje 58 ulica i 4000 trgovina.

Chester Rows, koji predstavlja jedan od najstarijih trgovačkih centara, razmatran je kao kandidat za novu UK Tentative List za status svjetske baštine od strane Ministarstva kulture, medija i sporta 2010. godine.

Iz ovih podataka možemo zaključiti da su trgovački centri bili i važna društvena uporišta, te da je potrošačka kultura uvelike ovisila o druženju, a ne samo o potrebama. Taj se trend nastavio i danas, usprkos brojnim pokušajima smanjenja hiperkonzumerizma i hiperprodukcije - propagiranjem "minimalnog načina života" i ekološke svijesti.

U nastavku teksta analizirat ćemo ključne momente koji su doveli do globalnog utjecaja shopping centara.

Tržni centri tijekom 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća

Na temelju sveobuhvatne povijesti razvoja trgovačkih centara koju je pružio Consumer Reports (američka neprofitna organizacija posvećena neovisnom testiranju proizvoda i javnom obrazovanju potrošača), ovaj moderni koncept nastao je 1920-ih u Kaliforniji u obliku sličnom supermarketima.

Glavni razlog tome je potreba da manje urbanizirana mjesta imaju lakši pristup trgovinama, kao i da se više druže.

Trgovački centri do 1990. godine

Prvi zatvoreni tržni centar razvijen je u predgrađu Minneapolisa 1956. godine i od tada je ovaj oblik postao popularan.

Fenomenalan rast i razvoj trgovačkih centara prirodno je pratio iseljavanje stanovništva iz gradova, kao i paralelni rast korištenja automobila. Do 1960. u Americi je bilo 4500 tržnih centara, koji su činili 14% maloprodaje. Do 1975. bilo je 16 400 trgovačkih centara koji su činili 33% maloprodaje. Globalna slika nije bila drastično drugačija.

Godine 1987. u Americi je bilo 30 000 tržnih centara koji su činili preko 50% svih potrošenih dolara u maloprodaji (oko 676 milijardi dolara i 8% radne snage - Keinfield, 1986; Turchiana, 1990).

Tržni centri u 21. stoljeću

Današnji trgovački centri predstavljaju spoj luksuza i nužnosti – često su spoj maloprodajnih objekata, gastronomskih restorana i kafića, ali i frizerskih salona. Primjer za to kod nas je najveći tržni centar u regiji, Galerija Beograd.

Međutim, postavlja se famozno pitanje da li je internet prodaja zaista veliki izazov za klasične trgovine?

Podatak iz 2018. iznosi statistiku da 77% potrošača diljem svijeta prvo pogleda ponudu u online katalogu, prije odlaska u kupovinu, a to je ključna stvar koja se promijenila u potrošačkoj kulturi - korištenju internetskih preglednika i društvenih mreža, kao alat za neke oblike kupnje.

Iako se predviđa da će tržište na internetu doživjeti još veći procvat, ekonomisti ukazuju na činjenicu da je gotovo nemoguće da fizički objekti nestanu – ljudima je svojstvena potreba za druženjem, kao i potreba da pokušaju ili prvo pogledajte određene proizvode.

Online prodaja i kupnja postat će standardna opcija za prehrambene proizvode, kućnu kemiju i slične potrepštine, što je pokazala i pandemija – dok trgovina koja uključuje, primjerice, modnu industriju ili kozmetiku i dalje zahtijeva postojanje fizičkih objekata.

Nadamo se da vam je ovaj članak bio koristan, ali i smislen te da smo vam pružili relevantne informacije na temelju kojih možete sami zaključiti o potencijalnoj budućnosti koncepta trgovačkog centra, kao i o novim trendovima u potrošnji proizvoda i usluge.

Tagovi: trgovački centri, Galerija Beograd, online trgovina, e-trgovina, prodajni centri, trgovina, maloprodaja
PROČITAJ I OVO
Nafta i ostale sirovine na putu prema dolje
ROBNA TRŽIŠTA
Nafta i ostale sirovine na putu prema dolje
ANALIZA - Srećom, ne ostvaruje se scenarij Goldman Sachsa, gdje su u lipnju najavili da bi cijena nafte ovog ljeta mogla porasti i do 140 dolara.
Slovenske kompanije u dobroj formi dočekuju teška vremena
ANALITIČARI
Slovenske kompanije u dobroj formi dočekuju teška vremena
ANALIZA - Slovenska poduzeća manje su zadužena pa lakše podnose udare financijskih kriza i recesija. Slovenski burzovni indeks SBITOP više nije najjeftiniji u odnosu na indekse u regiji, ali je ostao najmanje zadužen s neto dugom prema EBITDA-i od -1,27.
Odlični rezultati tehnoloških divova zasjenili Fed i vjerojatnu recesiju
VAL OPTIMIZMA
Odlični rezultati tehnoloških divova zasjenili Fed i vjerojatnu recesiju
KOLUMNA - Najveće svjetsko gospodarstvo tehnički je već u recesiji jer je i u drugom tromjesečju BDP pao, ovaj put za 0,9 posto (prema prvoj procjeni), na godišnjoj razini. Ali Amerikanci se tješe činjenicom da će biti u recesiji tek kada Nacionalni ured za ekonomska istraživanja procijeni da je tako.
Srpanjsko osvježenje na globalnim dioničkim tržištima
ODBIJANAC
Srpanjsko osvježenje na globalnim dioničkim tržištima
KOLUMNA - Globalne su dionice zabilježile su svoj najbolji mjesec od studenog 2020. godine, uglavnom zahvaljujući smanjenju očekivanja povećanja kamata i optimističnim tromjesečnim izvješćima tehnoloških kompanija.
Walmart šalje signal o lošem stanju svjetske ekonomije
LOŠI SIGNALI
Walmart šalje signal o lošem stanju svjetske ekonomije
KOLUMNA - Američki potrošač sve je oprezniji zbog inflacije, upozorava Walmart, koji je kriv za pesimizam na financijskim tržištima.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE