GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Rusija i Kina imaju velike planove s talibanima

Rusija i Kina imaju velike planove s talibanima
GEOPOLITIKA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 21.08.2021 / 17:09
Autor: Alexander Görlach, Deutsche Welle
KOMENTAR - Dok zapadne države kaotično pokušavaju izvući iz Afganistana zaposlene u svojim veleposlanstvima i svoje državljane, ambasade Rusije i Kine u toj zemlji ostaju otvorene.

Brzim ponovnim osvajanjem zemlje, talibani su popunili prazninu nastalu povlačenjem međunarodnih snaga. I dok njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas nije vidio što se sprema i sramotno nije poduzeo odgovarajuće mjere predostrožnosti kako bi lokalnom osoblju omogućio dolazak u Njemačku, Kina je bila aktivna i već je postigla dogovor s talibanima.

Po prirodi stvari, „božji ratnici“ i diktature međusobno su bliski. Ujedinjuje ih mržnja prema slobodi i ljudskim pravima. To da se angažman za upravo te vrijednosti sada, nakon dvadeset godina, završava bez ikakvog otpora, budi pobjednički osjećaj među autokratima u Pekingu, Moskvi i Kabulu.

Ali, ništa ne dolazi ni iz čega. Još prije mjesec dana kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi sastao se s delegacijom talibana, nazvavši tu terorističku grupu „važnim akterom" u regiji. Narodna Republika Kina nada se da će time što ostaje nazočna u Afganistanu, osigurati mir na granici sa zapadnom provincijom Xinjiang – provincijom u kojoj je preko milijun muslimana zatvoreno u koncentracijskim logorima i podvrgnuto kineskom preodgoju zbog svoje vjere i islamske kulture.

Kako se čini, talibani su prodali svoju braću po vjeri: Kina je talibanima dala jamstva da će investirati u Afganistanu, dok su talibani najavili da s njihovog teritorija Kini nitko neće objaviti rat. „Božji ratnici” su pritom vjerojatno mislili na one borce koji se snažno zalažu za napaćene Ujgure u koncentracijskim logorima. Talibani svojim terorom u regiji skreću pažnju sa zločina Narodne Republike Kine, koje je Kongres SAD već označio kao genocid.

Međutim, više je nego upitno hoće li se te dvije radikalne grupe na koncu i same sukobiti, što bi onda moglo narušiti i sigurnost na kineskoj granici. Peking je kupio vrijeme i može čekati da vidi kako će se stvari dalje razvijati.

Granica koja dijeli Narodnu Republiku Kinu i Afganistan duga je samo 76 kilometara. A nedaleko od te granice je jedan važan koridor takozvanog „Novog puta svile" – kineskog financijskog programa za investicije u globalnu infrastrukturu, kojim Kina nastoji osigurati pristup i utjecaj u onim zemljama koje su voljne uzeti kineske kredite. Ukoliko bi taj koridor bio ugrožen nestabilnošću u Afganistanu, to bi moglo trajno ugroziti i interese Kine u Pakistanu.

Ali Peking i u samom Afganistanu ima ekonomske interese: osim naftnih polja, za koja su kineske kompanije već osigurala prava bušenja, zemlja raspolaže i rijetkim sirovinama koje se između ostalog koriste i za proizvodnju „pametnih telefona”, tablet-računala i LED-ekrana. Kina još uvijek nema takav know-how o tehnologiji čipova koje imaju susjedne demokratske zemlje, Tajvan ili Južna Koreja.

Procjenjuje se da u Afganistanu ima rijetkih sirovina u vrijednosti i do bilijun američkih dolara. Onaj tko do njih dođe, u budućnosti bi mogao imati veliki utjecaj na globalnu proizvodnju čipova te bi mogao kupce u SAD-u i u Europi staviti pod veliki pritisak.

Ovi dani su dani poniženja za slobodni svijet, za njegov angažman za slobodu i ljudska prava. Oni nemilosrdno otkrivaju neuspjeh politike Washingtona i Berlina, koji sada sramotno ostavljaju na cjedilu ljude u Afganistanu. Ovi dani su šamar u lice za sve obitelji onih koji su izgubili živote na Hindukušu.

S druge strane, u Pekingu i Moskvi se slavi. Gubitak Afganistana, koji je za neke podnošljiv, trajno mijenja geopolitičku arhitekturu između slobodnog i autokratskog svijeta. Jedno je sigurno: na Hindukušu se sada brane interesi diktatora – a ne više naša sloboda.

Aleksander Görlach je viši savjetnik Carnegiejevog vijeća za etiku u međunarodnim odnosima, znanstveni suradnik na Sveučilištu u Oxfordu, te počasni profesor etike i teologije na Sveučilištu Leuphana u Lüneburgu. Doktorirao je na području lingvistike i teologije, radi na narativima identiteta, budućnosti demokracije i temeljima sekularnog društva. Nakon boravka na Tajvanu i u Hong Kongu, ta regija, a posebno uspon Kine i značaj tog uspona za slobodni svijet, postaju njegove glavne teme istraživanja. Predavao je na Harvardu i Cambridgeu. Od 2009. do 2015. godine bio je glavni urednik magazina „The European“ čiji je i utemeljitelj.

Tagovi: Afganistan, talibani, Joe Biden, Rusija, Kina, kineska ekonomija, Heiko Maas, Wang Yi, Zalmay Khalilzad
PROČITAJ I OVO
Vraćamo se u osamdesete
BAUK INFLACIJE
Vraćamo se u osamdesete
KOLUMNA - Najpesimističnija je ta činjenica da, bez obzira hoće li krenuti pozitivni trendovi u cijenama sirovina, cijene proizvoda i usluga neće padati jer treba kompenzirati pandemijske gubitke.
GDPR revizija: Rješenje za poslovanje bez regulatornog rizika
REVIZIJA
GDPR revizija: Rješenje za poslovanje bez regulatornog rizika
KOLUMNA - Tvrtke često imaju vrlo jasan stav kada je riječ o poslovanju u skladu sa zakonima kako bi se izbjegle neugodnosti za poslovanje i organizaciju te, naravno, zaobišle izdašne financijske kazne.
Pesimizam na tržištima: Medvjedi opet vladaju
SIVI OBLACI
Pesimizam na tržištima: Medvjedi opet vladaju
KOLUMNA - U drugoj polovici rujna ili tijekom listopada mogli bismo vidjeti ekstremnije događaje pa bi bilo pametno sa stola pokupiti barem nešto dobiti i ojačati monetarnu poziciju, savjetuju oprezniji analitičari.
Zašto je dobro ugraditi video nadzor za kuću i poslovni prostor?
VIDEO NADZOR
Zašto je dobro ugraditi video nadzor za kuću i poslovni prostor?
ANALIZA - Većina nas zna prilično malo o sistemima video nadzora. Često mislimo da je to rezervirano samo za banke i skupocjene vile, međutim, nije baš tako. Raznovrsnost postojećih sistema omogućava da gotovo svakome bude pristupačan neki oblik video nadzora.
Slučaj Mjanmar: Kratak je put od prosperitetne do propale države
TURBULENTNO
Slučaj Mjanmar: Kratak je put od prosperitetne do propale države
KOLUMNA - U proteklih šest mjeseci Mjanmar je ponovno na naslovnicama svjetskih medija. I to ne zbog pozitivnih informacija.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE