Rusija i Kina imaju velike planove s talibanima |
Objavljeno: 21.08.2021 / 17:09 |
Autor: Alexander Görlach, Deutsche Welle |
KOMENTAR - Dok zapadne države kaotično pokušavaju izvući iz Afganistana zaposlene u svojim veleposlanstvima i svoje državljane, ambasade Rusije i Kine u toj zemlji ostaju otvorene. |
Brzim ponovnim osvajanjem zemlje, talibani su popunili prazninu nastalu povlačenjem međunarodnih snaga. I dok njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas nije vidio što se sprema i sramotno nije poduzeo odgovarajuće mjere predostrožnosti kako bi lokalnom osoblju omogućio dolazak u Njemačku, Kina je bila aktivna i već je postigla dogovor s talibanima. Po prirodi stvari, „božji ratnici“ i diktature međusobno su bliski. Ujedinjuje ih mržnja prema slobodi i ljudskim pravima. To da se angažman za upravo te vrijednosti sada, nakon dvadeset godina, završava bez ikakvog otpora, budi pobjednički osjećaj među autokratima u Pekingu, Moskvi i Kabulu. Ali, ništa ne dolazi ni iz čega. Još prije mjesec dana kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi sastao se s delegacijom talibana, nazvavši tu terorističku grupu „važnim akterom" u regiji. Narodna Republika Kina nada se da će time što ostaje nazočna u Afganistanu, osigurati mir na granici sa zapadnom provincijom Xinjiang – provincijom u kojoj je preko milijun muslimana zatvoreno u koncentracijskim logorima i podvrgnuto kineskom preodgoju zbog svoje vjere i islamske kulture. Kako se čini, talibani su prodali svoju braću po vjeri: Kina je talibanima dala jamstva da će investirati u Afganistanu, dok su talibani najavili da s njihovog teritorija Kini nitko neće objaviti rat. „Božji ratnici” su pritom vjerojatno mislili na one borce koji se snažno zalažu za napaćene Ujgure u koncentracijskim logorima. Talibani svojim terorom u regiji skreću pažnju sa zločina Narodne Republike Kine, koje je Kongres SAD već označio kao genocid. Međutim, više je nego upitno hoće li se te dvije radikalne grupe na koncu i same sukobiti, što bi onda moglo narušiti i sigurnost na kineskoj granici. Peking je kupio vrijeme i može čekati da vidi kako će se stvari dalje razvijati. Granica koja dijeli Narodnu Republiku Kinu i Afganistan duga je samo 76 kilometara. A nedaleko od te granice je jedan važan koridor takozvanog „Novog puta svile" – kineskog financijskog programa za investicije u globalnu infrastrukturu, kojim Kina nastoji osigurati pristup i utjecaj u onim zemljama koje su voljne uzeti kineske kredite. Ukoliko bi taj koridor bio ugrožen nestabilnošću u Afganistanu, to bi moglo trajno ugroziti i interese Kine u Pakistanu. Ali Peking i u samom Afganistanu ima ekonomske interese: osim naftnih polja, za koja su kineske kompanije već osigurala prava bušenja, zemlja raspolaže i rijetkim sirovinama koje se između ostalog koriste i za proizvodnju „pametnih telefona”, tablet-računala i LED-ekrana. Kina još uvijek nema takav know-how o tehnologiji čipova koje imaju susjedne demokratske zemlje, Tajvan ili Južna Koreja. Procjenjuje se da u Afganistanu ima rijetkih sirovina u vrijednosti i do bilijun američkih dolara. Onaj tko do njih dođe, u budućnosti bi mogao imati veliki utjecaj na globalnu proizvodnju čipova te bi mogao kupce u SAD-u i u Europi staviti pod veliki pritisak. Ovi dani su dani poniženja za slobodni svijet, za njegov angažman za slobodu i ljudska prava. Oni nemilosrdno otkrivaju neuspjeh politike Washingtona i Berlina, koji sada sramotno ostavljaju na cjedilu ljude u Afganistanu. Ovi dani su šamar u lice za sve obitelji onih koji su izgubili živote na Hindukušu. S druge strane, u Pekingu i Moskvi se slavi. Gubitak Afganistana, koji je za neke podnošljiv, trajno mijenja geopolitičku arhitekturu između slobodnog i autokratskog svijeta. Jedno je sigurno: na Hindukušu se sada brane interesi diktatora – a ne više naša sloboda. Aleksander Görlach je viši savjetnik Carnegiejevog vijeća za etiku u međunarodnim odnosima, znanstveni suradnik na Sveučilištu u Oxfordu, te počasni profesor etike i teologije na Sveučilištu Leuphana u Lüneburgu. Doktorirao je na području lingvistike i teologije, radi na narativima identiteta, budućnosti demokracije i temeljima sekularnog društva. Nakon boravka na Tajvanu i u Hong Kongu, ta regija, a posebno uspon Kine i značaj tog uspona za slobodni svijet, postaju njegove glavne teme istraživanja. Predavao je na Harvardu i Cambridgeu. Od 2009. do 2015. godine bio je glavni urednik magazina „The European“ čiji je i utemeljitelj. |
|
Tagovi: #Afganistan, #talibani, #Joe Biden, #Rusija, #Kina, #kineska ekonomija, #Heiko Maas, #Wang Yi, #Zalmay Khalilzad |
PROČITAJ I OVO | ||
Polugodišnja bilanca: Dionice u plusu, dolar tone |
ANALIZA - Unatoč svoj buci oko tarifa, rata na Bliskom istoku i znatnoj vjerojatnosti recesije u SAD-u, financijska tržišta nisu zabilježila veće promjene u prvoj polovici godine. Dionički indeksi su blago porasli, a pad dolara je bio najuočljiviji. |
Dolar i američke obveznice u velikoj opasnosti |
ANALIZA - Svijet se nalazi na raskrižju sredinom 2025. Toplinski valovi, geopolitičke napetosti, uspon umjetne inteligencije i kulturni pomaci generacije Z mijenjaju globalni krajolik. |
Novi rekordi stigli neočekivanom brzinom |
KOLUMNA - Geopolitički rizici na financijskim tržištima znatno su se smanjili, a Wall Street se vratio na rekordno visoku razinu. Nevjerojatno je, s obzirom na to što se dogodilo kada je Trump najavio carine. Je li optimizam opravdan? |
Investitori se vratili američkim državnim obveznicama |
ANALIZA - Iako tržišta zasad ostaju mirna, svijet se sve više suočava s nepredvidivim situacijama koje je teško uhvatiti u standardnim ekonomskim modelima. Utjecaj na globalno gospodarstvo zasad je ograničen. |
Tržišta zasad ignoriraju geopolitičke napetosti |
ANALIZA - Burze su se oporavile nakon prekida vatre u izraelsko-iranskom ratu, a investitore nisu odvratili ni jastrebovi komentari guvernera FED-a Jeromea Powella. |