Ako se Hormuški tjesnac otvori, naftna kriza će polako završiti i inflacija će se smiriti, što također dopušta mogućnost da središnje banke neće povećati kamatne stope. Europska središnja banka morala je prošli tjedan prvi put od 2023. povećati svoju depozitnu stopu (s 2,0 na 2,25 posto), a Japanska središnja banka također je u utorak povećala kamatnu stopu (na 1,0 posto, najvišu u ovom stoljeću). Sada je na redu Fed (prvi put pod guvernerom Kevinom Warshom), što gotovo sigurno neće promijeniti cijenu novca, unatoč godišnjoj inflaciji od 4,2 posto.
SpaceX prestiže Amazon
Ponedjeljak je bio vrlo pozitivan dan za globalna tržišta dionica, s njujorškim NASDAQ indeksom koji je porastao za čak tri posto. U utorak nije bilo jedinstvenog smjera, a samo je Dow Jones (+0,7%) dosegao novi rekord. Dionice SpaceX-a, kojima je u petak počelo trgovanje na burzi Nasdaq, skočile su za dodatnih pet posto na 202 dolara, nakon što su na početku dana već vrijedile 225 dolara, odnosno 67 posto iznad cijene njihove inicijalne javne ponude. Tržišna vrijednost tvrtke sada je iznosila gotovo tri bilijuna dolara, a po cijeni od 202 dolara kapitalizacija je iznosila 2,67 bilijuna dolara, što je SpaceX-u omogućilo da "prestigne" Amazon (2,6 bilijuna), koji je prošle godine ostvario 717 milijardi dolara prihoda, dok je SpaceX ostvario samo 19 milijardi dolara.
Musk nadmašio i Rockfellera
Samo četiri američke tvrtke trenutno imaju veću tržišnu kapitalizaciju: Nvidia (s više od pet bilijuna dolara, najvrjednija je tvrtka na svijetu), Alphabet, Apple i Microsoft. Čini se nevjerojatnim da SpaceX, koji posluje s gubitkom, vrijedi više od svih tvrtki koje kotiraju na Frankfurtskoj burzi. Mnogi investitori očito vjeruju Elonu Musku da će SpaceX do 2030. biti tvrtka s bilijun dolara godišnjeg prometa. Muskovo bogatstvo već je naraslo na 1,3 bilijuna dolara. New York Times napisao je zanimljivu usporedbu. Kada je tajkun John D. Rockefeller (1839.-1937.) bio najbogatiji čovjek na svijetu, njegovo bogatstvo iznosilo je 1,5 posto američkog BDP-a, dok Muskovo bogatstvo sada doseže više od tri posto BDP-a.
Unatoč svim upozorenjima o tome koliko je njujorško tržište opasno precijenjeno, postavljaju se novi rekordi, a treba dodati da je rast koncentriran u samo nekolicini tvrtki, uglavnom u sektoru umjetne inteligencije. Upravitelji imovine, barem oni koji svoje portfelje pune dionicama velikih američkih tvrtki, nemaju lak posao: prema jednoj analizi, samo dobrih 20 posto njih nadmašilo je indeks S&P 500 ove godine. Ukratko: vrlo je vjerojatno da će pojedinačni investitor imati veći povrat ako jednostavno kupi ETF fondove na indeksu S&P 500 nego ako povjeri svoj novac stručnjacima koji misle da mogu pobijediti tržište, ali koji to uglavnom ne uspijevaju.
Ponuda dionica više se ne smanjuje
Ove godine vidljiv je još jedan trend. Najveće tehnološke tvrtke više ne kupuju vlastite dionice, već ih nude investitorima kako bi prikupile što više kapitala za financiranje svojih ogromnih kapitalnih ulaganja. Od 2003. godine ponuda američkih dionica se smanjuje jer su tvrtke otkupile više vlastitih dionica nego što su izdale novih dionica putem inicijalnih javnih ponuda i prikupljanja kapitala. Smanjena ponuda i rastuća potražnja za dionicama, u kombinaciji s vrlo labavom monetarnom politikom, doveli su do izraženog bikovskog trenda. Tijekom proteklih 15 godina, S&P 500 rastao je prosječnom stopom od preko 12 posto godišnje!
