Što donose povećane kamatne stope?

Odluka je bila jednoglasna. Fed procjenjuje da američko gospodarstvo nastavlja solidno rasti, domaća potrošnja ostaje otporna, ulaganja su snažna, a tržište rada relativno napeto.

Projekcije nešto negativnije

Glavni problem ostaje visoka inflacija, pa središnja banka želi ubrzati svoj povratak na cilj od 2 posto restriktivnijom monetarnom politikom.

Nove projekcije su nešto negativnije. Fed očekuje gospodarski rast od 2,3 posto i nezaposlenost od 4,1 posto za ovu godinu, dok se očekuje da će ukupna PCE inflacija dosegnuti 3,7 posto, a temeljna inflacija 3,4 posto. Srednja projekcija članova Feda pokazuje da će ključna kamatna stopa na kraju godine biti oko 4,1 posto, što je u skladu s još jednim povećanjem od 25 baznih bodova. U usporedbi s lipnjem, Fed tako istovremeno očekuje nešto jači gospodarski rast, nižu nezaposlenost i nešto višu inflaciju – kombinaciju koja dopušta ili diktira da će dulje vrijeme ustrajati s višim kamatnim stopama.

Poruka za financijska tržišta je dvostruka. Snažno gospodarstvo i robusna ulaganja i dalje podržavaju korporativne profite, ali više kamatne stope povećavaju troškove financiranja i diskontnu stopu po kojoj investitori vrednuju buduće novčane tokove. To je posebno važno za visoko cijenjene dionice rasta i dugoročne obveznice. Više kamatne stope, s obzirom na dovoljno zdravo gospodarstvo, također mogu podržati prihode dijela financijskog sektora. Nakon odluke, kratkoročni prinosi u SAD-u posebno su porasli, jer su investitori uračunali mogućnost daljnjeg pooštravanja monetarne politike.

Koji problema želi riješiti Europa?

S druge strane Atlantika, Europa želi riješiti drugačiji, strukturniji problem. U svom govoru o stanju Unije, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ponovno je stavila konkurentnost i financiranje europskog gospodarstva u središte europske politike. Istaknula je da Europa ima veliko unutarnje tržište, snažne tvrtke i veliki obujam privatne štednje, ali tržišta kapitala i financijska tržišta još su uvijek previše fragmentirana. Cilj je gospodarstvo u kojem će europska štednja u većoj mjeri financirati europske tvrtke, inovacije i ulaganja. Posebno je naglasila važnost Unije štednje i ulaganja te priznala da razvoj dubljih tržišta kapitala zahtijeva vrijeme.

Ovo je širi europski smjer postupnog usmjeravanja većeg udjela štednje kućanstava iz bankovnih depozita u dugoročna ulaganja. Ideja nije prisilno preusmjeravanje novca, već stvaranje jednostavnijih investicijskih proizvoda, odgovarajućeg poreznog okruženja i dubljih tržišta kapitala koja bi kućanstvima učinila privlačnijim ulaganje u dionice, obveznice i fondove. To bi kućanstvima dalo više mogućnosti za dugoročno stvaranje bogatstva, a europskim tvrtkama više domaćeg kapitala za rast i ulaganja.