GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Što očekivati od posjeta Sergeja Lavrova?

Što očekivati od posjeta Sergeja Lavrova?
RUSIJA-HRVATSKA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.03.2020 / 18:56
Autor: Branimir Vidmarović
KOLUMNA - Hrvatsku bi krajem travnja trebao posjetiti ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov. To je potvrdio i hrvatski ministar Grlić Radman, koji se s ruskim kolegom nedavno sastao na sigurnosnoj konferenciji u Munchenu.

Hrvatska i Rusija bi trebali potpisati tri dokumenta; o premještanju veleposlanstva, plan suradnje na području kulture te plan konzultacije između dvaju ministarstava. 

Osim toga, ruska strana bi htjela provesti i konferenciju posvećenu odnosima EU i Rusije. Prema viđenju ruskog veleposlanika u Hrvatskoj Azimova, ta bi konferencija trebala imati europski opseg; toli u svrhu promocije važnosti Hrvatske, toli u svrhu promocije samog Azimova. No, to je sekundarno.

Lavrov u Hrvatsku dolazi kao „utješna varijanta“. Bivša predsjednica očekivala je u uzvratnom posjetu Vladimira Putina. U međuvremenu, od Agrokora, Svjetskog nogometnog prvenstva pa do danas, u rusko-hrvatskim odnosima jednostavno nema nekih većih pomaka, ako ne računamo malo bolju robnu razmjenu na račun ruskih energenata. I situacija na Pantovčaku se promijenila pa se ured Putina neće žuriti sa susretom na najvišoj razini. Milanović se kao premijer dosta protivio ruskim inicijativama poput Južnog toka, pa Moskva vjerojatno trenutno ne vidi uvjete za takav susret.

Zato stiže Lavrov kako bi potpisao nekoliko nevažnih sporazuma i da vjerojatno još jednom pozove predsjednika Milanovića na vojnu paradu u Moskvu povodom 75. obljetnice svršetka Drugog svjetskog rata. Trenutačno nema informacija o tome je li predsjednik prihvatio poziv. Ako prihvati, Moskva će to ocijeniti kao pozitivan signal. Ruski portali javljaju da su između ostalog pozive prihvatili predsjednik Francuske i premijer Japana.

Po dobroj staroj tradiciji, sve će prolaziti u okruženju razgovora o ruskoj prijetnji, utjecaju i destabilizaciji regije. Ove godine, konflikt između Crne Gore i Srbije otvara puno prostora za novo (staro) teoretiziranje o utjecaju Moskve.

Materijala za razgovore ima i više. Pozivajući se na izvore u Bijeloj kući, CNN je u rujnu 2019. javio da su 2017. američke obavještajne službe provele operaciju izvlačenja svojeg tajnog agenta iz Rusije. Prema navodima kanala, američki tajni agent bio je visokopozicionirani činovnik u predsjedničkoj administraciji a radio je i u ruskom veleposlanstvu u Washingtonu. Tada je ruska novina Kommersant doznala da se radi o bivšem suradniku ureda vlade Olegu Smolenkovu. Štoviše, New York Times je pisao da je Smolenkov desetljećima bio na američkoj platnoj listi.

Predsjednikov glasnogovornik Dmitrij Peskov je potvrdio da je Smolenkov doista radio na toj poziciji, iako je glasnogovornica Ureda za administraciju predsjednika par dana prije toga tvrdila suprotno. Peskov je upozorio da je Smolenkov prije nekoliko godina napustio tu dužnost zbog unutarnjih procedura.

Situacija je postala neugodna pa se i Lavrov morao opravdavati i govoriti da nikada nije vidio ni čuo ništa o Smolenkovu.
Ima i mračnijih priča. U kolovozu prošle godine u Berlinu je upucan Zeliman Hangošvili, jedan od čečenskih separatista i zapovjednika u drugom čečensko-ruskom ratu. Rusija je za njim raspisala međunarodnu tjeralicu. Istraga njemačke policije je pred kraj iste godine pronašla tragove ruske upletenosti u ubojstvo Hangošvilija. Putin je sve negirao no pri tom je dao vrlo slikovitu karakteristiku čečenskom separatistu iz koje je bilo jasno da je Rusija, čak i ako nije upletena, vrlo zadovoljna ishodom.
Nedugo nakon toga razmijenjeni su diplomatski udarci – po dva deportirana diplomata sa svake strane.

No, zajedničko istraživanje Bellingcata, The Insidera i der Spiegela je pokazalo da je osumnjičeni za ubojstvo građanin Rusije stalno bio u kontaktu s osmoricom suradnika Odjela „Vimpel“ Centra posebnih operacija FSB-a te često trenirao na njegovim poligonima. Sud nad uhićenim ruskim državljaninom treba početi ovog mjeseca.
Uskoro počinje i suđenje osumnjičenima za obaranje malezijskog zrakoplova MH17 nad Ukrajinom. Osumnjičeni su većinom Rusi a sud Nizozemske izjavio je da će dijelove predmeta predati u Haag.

U takvim okolnostima Lavrov stiže u Hrvatsku u kojoj se i bez navedenih slučajeva stalno bruji o ruskom obavještajnom utjecaju i diverzijama. Šuška se da ruski kulturni centar nikako ne može dobiti zeleno svjetlo jer se vjeruje da će to biti skriveni ured za vezu ruske obavještajne strukture.

Nije da Rusiju ove stvari previše brinu. Niti Hrvatska kao takva za Rusiju predstavlja nekakav veliki interes. Zagreb dobiva na značaju jedino u kontekstu predsjedanja Europskom unijom, ali isključivo zbog toga što je nakon Hrvatske na redu Njemačka.

Rusiji treba normalizacija dijaloga s EU i ukidanje sankcija. Rusija još uvijek vidi Njemačku kao jedinog razumnog partnera za razgovor. Zato se Moskva pokušava ponašati konstruktivno na svim frontama – pa čak i u Siriji. Stoga Lavrova u Hrvatskoj trebamo promatrati kao fragment ruske politike izgradnje imidža „normalne“ države. Tko zna, možda Rusija čak ponudi pomoć i opremu u kontroli migrantskog toka, ako se isti pretvori u veliki val.

Demonstracija normalnosti Rusiji je potrebna i zbog Sjevernog toka 2. Zbog sankcija SAD-a i odustajanja ključnih kompanija, postavljanje cijevi je zaustavljeno. Uprava projekta trenutno pregovara s kompanijom BASF, ali konkretnih pomaka nema.

Budući da svaka tema vezana za Rusiju u Hrvatskoj i na Balkanu neminovno generira različite teorije o sukobima moći, dozvolit ćemo si malo slobodnih misli o tome hoće li rezultati posjete Lavrova i daljnja hrvatsko-ruska dinamika na bilo koji način utjecati na najavljeno (ako je vjerovati ministru Grliću Radmanu) ukidanje američkih viza za hrvatske državljane?

Logika nam govori da to nisu povezane stvari i da bi odgoda američkog obećanja bila prije svega uvjetovana sigurnosnom situacijom u BiH u kontekstu možebitnih pojačanih migracija. No, takva objašnjenja su previše suha, a kanoni hrvatsko-ruske analitike zahtijevaju više sočnih detalja.

Foto: Getty Images

Tagovi: Sergej Lavrov, Vladimir Putin, Rusija, Ruski kulturni centar, Anvar Azimov, Gazprom, Agrokor, Sjeverni tok 2, Europska unija, Sirija, Zoran Milanović
PROČITAJ I OVO
Kataklizma za Netflix, sudbina tržišta u rukama Feda
TEŽAK PAD
Kataklizma za Netflix, sudbina tržišta u rukama Feda
KOLUMNA - Sudbina američke ekonomije je izvan kontrole Feda, stoji u priopćenju američkih Federalnih rezervi, što dodatno potiče strahove od recesije. Financijska tržišta tek su u petak "oddahnula" i doživjela konkretniji skok.
Kineska politika razlog više za brige investitora
GLOBALNE POSLJEDICE
Kineska politika razlog više za brige investitora
KOLUMNA - Poskupjet će automobili, tehnologija, elektronika, odjeća i možda hrana. Inflatorni pritisci mogu se očekivati i kada Kina prekine ovu politiku, jer će tada potražnja za naftom naglo rasti.
Ovakvog pesimizma na tržištima nije bilo još od 2009.
BROJNE BRIGE
Ovakvog pesimizma na tržištima nije bilo još od 2009.
KOLUMNA - Sve više analitičara smatra da Fed neće uspjeti postići meko prizemljenje gospodarstva, ali će uslijediti recesija, a u takvoj situaciji burze nemaju svijetlu budućnost.
Stvari su izmaknule kontroli, recesija prijeti cijelom svijetu
FED NA POTEZU
Stvari su izmaknule kontroli, recesija prijeti cijelom svijetu
KOLUMNA - Ekonomska situacija se poprilično promijenila u posljednjih godinu dana.
Izgledan rast cijena obveznica i velika nestabilnost na tržištima kapitala
TURBULENTNO
Izgledan rast cijena obveznica i velika nestabilnost na tržištima kapitala
KOLUMNA - Fed je u srijedu povisio kamatne stope za pola posto, ali nije otkrio konkretne planove za smanjenje bilance osim što će to početi 1. lipnja.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE