Ulagači gube strpljenje i više ne vjeruju da će rat uskoro završiti.
Posljedice besmislenog američko-izraelskog napada na Iran osjećaju se diljem svijeta. Stagflacija u stilu 1970-ih je na vidiku. Vrlo visoke cijene nafte (zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, svaki dan je dostupno 10 milijuna barela nafte manje nego inače) izazivaju strahove od inflacije i nižeg (ili čak negativnog) gospodarskog rasta. Larry Fink iz BlackRocka (najvećeg svjetskog upravitelja imovinom) upozorava da bi cijene nafte mogle ostati na sadašnjim razinama nekoliko godina, a nije isključio ni njezin rast na 150 dolara, što bi, upozorava, uzrokovalo tešku recesiju.
Ukratko, nalazimo se na opasnoj prekretnici i, s obzirom na sve što se događa, čini se da investitori još ne vjeruju u najgore scenarije, jer su burzovni indeksi zapravo malo izgubili. Neke od brojki su već impresivne: samo u ovom mjesecu (tj. od početka rata), ukupna vrijednost dionica u indeksu S&P 500 smanjila se za 4,8 bilijuna dolara, što je više od godišnjeg BDP-a Japana.
Veličanstvena sedmorka sada predvodi pad
Trumpovih nekoliko izjava (prvo da je rat gotovo završen, kasnije da su pregovori s Iranom vrlo plodonosni) donijelo je samo kratkoročni preokret u raspoloženju, ali trend je brzo ponovno krenuo prema dolje. Tehnološki sektor posebno gubi tlo pod nogama i sada je niži nego prošle godine tijekom travanjske rasprodaje nakon Trumpovog Dana oslobođenja.
U posljednjem tjednu indeks NASDAQ pao je za 3,23 posto, što je najviše od prošlog travnja. Više od 10 posto ispod svog vrhunca, NASDAQ je sada službeno u području korekcije. Dionice Minta pale su za 11 posto u tjedan dana, Microna za 15 posto, jer rotacija proizvođača memorijskih čipova postaje sve jača. Sve dionice iz grupe Magnificent Seven, koje su dugo gurale njujorške indekse na rekordne visine, s izuzetkom Applea, izgubile su više od deset posto ove godine. Šire tržište također pati - indeks S&P 500 pao je za 2,1 posto u posljednjih pet trgovinskih dana, pri čemu je telekomunikacijski sektor oštro pao (-7,2%), što je bio njegov peti uzastopni tjedni gubitak. Ovo je najduži negativni niz od 2022.
Očekuje se da će kamatne stope u eurima porasti tri puta ove godine
Pogled nije uprt samo u cijene nafte, već i u državne obveznice. Njihove cijene primjetno padaju, što posljedično znači veće potrebne prinose. Prinos na američku 10-godišnju obveznicu porastao je ovog mjeseca za pola postotnog boda, na gotovo 4,5 posto, što bi već mogla biti prekretnica za Trumpa, gdje će odustati. Pomak prinosa od pola postotnog boda u ožujku najveći je jednomjesečni pomak od 2022. To, naravno, utječe i na druge kamatne stope, što utječe na svakog potrošača. Euribor također raste; ako je šestomjesečni Euribor krajem veljače bio 2,128 posto, sada je iznad 2,5 posto.
Krediti će nesumnjivo postati skuplji. Europska središnja banka sljedeći put će se sastati 30. travnja. Tržišta trenutno predviđaju tri povećanja kamatnih stopa. Budući da će inflacija vjerojatno ponovno premašiti ciljana dva postotna boda ovog mjeseca, Vijeće ESB-a moglo bi poduzeti mjere na svom sastanku u travnju.
