Rast se intenzivirao posljednjih dana nakon što je postalo očito da bi kompanija mogla itekako profitirati u budućnosti zbog embarga Europske unije na uvoz ruske nafte. Od početka godine tržišna kapitalizacija Janafa skočila je 34,3 posto, na jučerašnju zaključnu cijenu od 6.850 kuna, ujedno i najvišu cijenu ovih dionica u posljednjih dvanaest godina. Valja primijetiti da razine prometa na burzi još uvijek nisu značajne. Primjerice, u posljednja dva mjeseca dnevni promet je u svega četiri navrata premašio razinu od 100.000 kuna.
Premijer Andrej Plenković objasnio je na sastanku čelnika EU-a da Janaf može povećati kapacitet za trideset posto u roku od 20 do 30 dana i to uz ulaganja od samo osam milijuna eura. Rekao je i da Janaf godišnje prevozi 11,4 milijuna tona sirove nafte godišnje, a s povećanjem od 30 posto kapacitet bi narastao na više od 15 milijuna tona i tako bi se Mađarska i Slovačka mogle normalno opskrbljivati.
Osim toga, konceptom REPowerEU plana predviđaju se brojne investicije u energetsku infrastrukturu, što Hrvatska planira iskoristiti prvenstveno u proširenje kapaciteta LNG-a, jačanje postojeće mreže plinovoda Plinacra i kapaciteta Janafa kako bi se pozicionirala kao važan faktor na energetskoj karti Europe.
Neto dobit Janafa u prvom ovogodišnjem kvartalu je prema financijskom izvještaju objavljenom krajem travnja iznosila 68 milijuna kuna, što je 11 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Janaf je u prvom kvartalu ostvarilo ukupne prihode 194,3 milijuna kuna, koji su manji od lanjskih za 2,1 posto.
Ukupni rashodi povećani su za 5,7 posto, na 105,4 milijuna kuna.
Prihodi od temeljne djelatnosti - transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata, iznose 191,4 milijuna kuna i veći su za 13,7 posto u odnosu na planirane iznose.
Sasvim je sigurno da se u narednim kvartalima može očekivati i bolji rezultat slijedom situacije na europskom naftnom tržištu. Za isupnjenje punih potencijala ipak će valjati pričekati 2023. godinu, očekuju analitičari.
