Trump izazvao neviđeni kaos na tržištima

Trump je konačno popustio, najvjerojatnije zbog dramatičnog pada cijena američkih obveznica, koji bi prvenstveno mogli potaknuti Kinezi.

Ako su američke obveznice u početku predstavljale sigurno utočište pred najavljenim carinama, u prvoj polovici ovog tjedna stvari su bile drugačije.

"Kina je možda odlučila uzvratiti i početi rasprodavati američke obveznice", napisali su upućeni na mreži X u srijedu.

Ako je tako, Kina je očito odlučna SAD-u zadavati dodatne glavobolje, naravno, i u pokušaju poboljšanja svoje pregovaračke pozicije (čak i ako to znači smanjenje vrijednosti svojih deviznih rezervi). Japanci, koji su najveći pojedinačni vlasnici američkog duga (s više od trilijun dolara), navodno također značajno prodaju američke obveznice.

Bilo kako bilo, prinos na 10-godišnju američku obveznicu iznenada je porastao iznad 4,50 posto. Kaže se da je više od 60 baznih bodova marže u 48 sati najviše u posljednjih 40 godina! Za zemlju s 37 trilijuna (37 tisuća milijardi) dolara duga, to je vrlo zabrinjavajuće (očito su troškovi posudbe veći), ali budući da kretanja obveznica utječu na svaki aspekt gospodarstva, a na kraju i na hipotekarne kamate, već se spekuliralo da bi takav razvoj događaja mogao dovesti do recesije u SAD-u u roku od mjesec ili dva.

Ako je Donald Trump bio imun na žestoke padove dioničkih indeksa, više nije mogao ignorirati dramatično pogoršanje situacije na tržištu obveznica, pa je, barem tako tvrde mnogi analitičari, popustio i odlučio odgoditi carine (osim na kinesku robu, za koju su carine povećane na 145 posto) za 90 dana. To je, naravno, izazvalo val uzbuđenja na burzama, pa su njujorški indeksi porasli više od 10 posto, no već sljedeći dan bilo je otrežnjujuće iskustvo jer je Dow Jones izgubio više od tisuću bodova (2,5 posto), a vrijednost indeksa S&P 500 pala je za 3,5 posto. U petak je uslijedio još jedan lijepi rast od približno dva posto, unatoč snažnom padu indeksa povjerenja potrošača. Prema podacima Sveučilišta u Michiganu, ovaj važan pokazatelj skliznuo je na 50,8 bodova, što je njegova druga najniža vrijednost od početka mjerenja 1952. (i znatno ispod vrijednosti u godinama nakon kolapsa Lehman Brothersa 2008.).

U ovim iznimno napetim okolnostima teško je bilo što prognozirati. Kako piše The Economist, nalazimo se u razdoblju kaosa, a Trumpovi će potezi još dugo negativno utjecati na (ne)povjerenje investitora. Primož Cencelj iz Modre zavarovalnice rekao nam je: “Mijenjanje politike, eskalacije u međunarodnim odnosima, a prije svega nove odluke o tarifama svaki dan... Da ne govorimo o tome da se ključni donositelji odluka igraju s tržištem.” Podsjetimo još jednom, Wall Street je u srijedu doživio nevjerojatan skok (S&P 500 je porastao za gotovo 10 posto, najveći jednodnevni rast od 2008.) nakon što je Trump odgodio stupanje na snagu novih carina za 90 dana. Budući da je samo nekoliko sati ranije na svom profilu na društvenim mrežama napisao da je vrijeme za kupnju dionica idealno, sumnje u tržišnu manipulaciju i zlouporabu povlaštenih informacija su opravdane.

U četvrtak je u SAD-u objavljen posljednji CPI indeks potrošačkih cijena. Inflacija u ožujku iznosila je 2,4 posto, što je značajno usporavanje u odnosu na veljaču (2,8 posto), no podaci nisu izazvali nikakvo uzbuđenje jer je jasno da će inflacija zbog Trumpovih carina idućih mjeseci rasti, dok će gospodarski rast biti vrlo nizak ili čak negativan. Predviđa se stagflacija, nešto što se u SAD-u nije dogodilo više od 40 godina. Inflacijska očekivanja u stalnom su porastu, a američki potrošači sada predviđaju da će inflacija iznositi 6,7% godišnje. To su najviša inflacijska očekivanja od studenog 1981. godine.