Tržišta balansiraju između kamata i carina

Ovaj stav odražava rastuću spremnost Federalnih rezervi da prilagode svoju monetarnu politiku u svjetlu usporavanja gospodarskog rasta i povećane globalne neizvjesnosti.

Na tržišta obveznica snažno je utjecao i poziv predsjednika Donalda Trumpa da se kamatna stopa FED-a smanji za čak 300 baznih bodova, što je drastičan pomak u smjeru ultra-labave politike. Ovaj poziv potaknuo je očekivanja veće inflacije dugoročno i povećao nagađanja da bi Trump mogao nominirati izrazito umjerenog kandidata za čelnika Federalnih rezervi 2026. godine. Kao rezultat toga, postoji znatan optimizam za drugu polovicu godine.

Profitabilnost tvrtki, mjerena rastom zarade po dionici (EPS), raste, dok se ogromna likvidnost akumulira na tržištima novca - posebno u fondovima tržišta novca, gdje su sredstva investitora uglavnom parkirana u kratkoročnim instrumentima poput trezorskih zapisa, depozitnih certifikata i repo ugovora - koji će biti prisiljeni tražiti barem neki povrat na tržištima dionica ako kamatne stope padnu.

Što se tiče trgovine, predsjednik Trump najavio je 50- postotne carine na brazilski uvoz, koje stupaju na snagu 1. kolovoza, navodeći kao razlog „nepoštene trgovinske prakse“. Također je izdao službene obavijesti o uvođenju carina od 25% do 30% Filipinima, Brunejima, Moldaviji, Alžiru, Iraku, Libiji i Šri Lanki. Sve spomenute carine stupit će na snagu istog dana, što će dodatno pojačati globalne trgovinske napetosti i povećati američki protekcionizam.

Tržišna očekivanja sada su usmjerena na mogućnost trgovinskog sporazuma s Indijom i Europskom unijom. Pregovori između SAD-a i EU-a očito su napredovali posljednjih dana, a europski povjerenik za trgovinu rekao je da je postignut „dobar napredak“ u izradi okvirnog sporazuma, što bi se moglo potvrditi u nadolazećim danima. Očekuje se da će predviđeni sporazum uključivati osnovnu carinsku stopu od najmanje 10%, a neki strateški proizvodi poput Airbusovih zrakoplova potencijalno bi mogli biti izuzeti iz carinske sheme.

Euro je ove godine već dobio gotovo 13% u odnosu na američki dolar. Jačanje europske valute uglavnom je posljedica opće slabosti dolara, što je rezultat rastuće zabrinutosti investitora zbog posljedica Trumpove protekcionističke trgovinske politike i brzorastućeg američkog javnog duga.

Istodobno se poboljšava i raspoloženje investitora, jer raste optimizam u pogledu mogućeg gospodarskog oporavka - posebno nakon što je Njemačka počela okretati svoju fiskalnu politiku u stimulativnijem smjeru.

U području monetarne politike u Europi očekuje se da će Europska središnja banka (ESB) ovog mjeseca ostaviti ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom, ali tržišta se i dalje klade na barem još jedno smanjenje u drugoj polovici godine.