Tržište izloženo munjevitim promjenama

Sve je to naštetilo rizičnim ulaganjima, ali je potaknulo rast zlata.

Trumpov udar na Apple i EU

Američki predsjednik kritizirao je Apple zbog proizvodnje telefona u inozemstvu korištenjem jeftine radne snage i zaprijetio uvođenjem carine od 25% ako ne proizvodi svoje telefone u SAD-u. Trump je također predložio uvođenje 50%-tne carine na uvoz iz EU od 1. lipnja, rekavši da pregovori s EU-om "ne vode nikamo". Teško je povjerovati da će ostati na 50% carina; To je i razlog zašto padovi dionica u petak u Europi (DAX: -1,5%) i New Yorku (S&P 500: -0,7%) nisu bili baš dramatični.

Događaji su bili daleko od usporedivih s panikom koja je vladala na globalnim burzama prije mjesec i pol (u danima neposredno nakon Dana oslobođenja), ali su ipak bili ozbiljno upozorenje na neizvjesne uvjete trgovine i geopolitičke napetosti u kojima živimo. Rizična ulaganja (dionice i bitcoin, koji su u četvrtak dosegnuli novi rekord od 112.000 dolara) okrenula su se prema dolje, dolar je ponovno pod pritiskom, a tržišta obveznica također su posljednjih dana prilično napeta, jer strani investitori sve više vjeruju da će SAD moći upravljati svojim ogromnim dugom. Ali ovo je voda na mlin cijenama plemenitih metala - zlato je u posljednjem tjednu poraslo za više od pet posto.

Raspoloženje na burzama uvelike ovisi o trgovinskim napetostima između SAD-a i drugih zemalja. Dok ne bude više jasnoće, neizvjesnost će ostati. Trend je u proteklom tjednu bio silazni, nakon mjeseca strmog uzlaznog zamaha - dijelom zbog smirenijih trgovinskih odnosa, dijelom zbog uzbuđenja oko umjetne inteligencije. Dovoljna je jedna informacija i sve se može okrenuti naglavačke, a tržišta skaču između uzbuđenja i otrežnjenja, posebno u vezi sa svime što Donald Trump govori.

Tjedan kao godina

Promjene su u ovim vremenima postale stvarno brze i prilično velike - danas tjedan na burzi može biti kao cijela godina. Treba naglasiti da se sve veća pozornost posvećuje javnom dugu SAD-a i makroekonomskim podacima. „Raspoloženje potrošača palo je na iznimno nisku razinu i jasno je da američki potrošači nisu toliko optimistični u pogledu svoje budućnosti kao financijska tržišta.“ Ovaj nalaz podupire i najnovije tjedno istraživanje Američkog udruženja maloprodajnih ulagača, koje je pokazalo da je 37,7 posto privatnih ulagača optimistično, što znači da očekuju rast cijena američkih dionica u sljedećih šest mjeseci, što je iznad povijesnog prosjeka (37,5 posto) prvi put u 16 tjedana.

Također su pred tržištem američkih državnih obveznica stresni dani. Prvo je Moody's "udario" oduzimanjem SAD-u trostrukog A rejtinga, a dodatne zabrinutosti izazvao je ishod glasovanja u Zastupničkom domu SAD-a, koji je na kraju tijesnom većinom odobrio Trumpov proračunski zakon. Kritičari upozoravaju da će zakon značajno smanjiti zdravstveno osiguranje, a istovremeno će povećati ionako neupravljiv javni dug (očekuje se da će se u sljedećem desetljeću povećati za gotovo četiri bilijuna dolara), koji trenutno iznosi 36,2 bilijuna dolara. Zakon još treba odobriti Senat.

Viši troškovi hipoteka u Americi

Prinos na 30-godišnju obveznicu već je dosegao 5,15 posto, što je najviše od listopada 2023. Neuvjerljiva aukcija 20-godišnjih američkih obveznica također je podigla potrebne prinose obveznica. Investitori su tražili prinos do dospijeća veći od pet posto, što je znatno više od prosjeka prethodnih šest aukcija (4,613 posto). Viši prinosi obveznica imaju izravan utjecaj na kamatne stope, što utječe na svakog potrošača. Kamatna stopa na hipoteke na 30 godina, koja je u SAD-u sada iznad sedam posto, pod lupom je.

Što to znači u praksi? Ako je prosječna vrijednost kuće u SAD-u u ožujku bila 403.700 dolara, zajmoprimac, pod pretpostavkom da ima 80.000 dolara predujma, morao bi platiti 2.661 dolar u mjesečnim ratama prilikom uzimanja kredita na 30 godina. To je 32.000 dolara godišnje, što je 43 posto prosječnog dohotka. I to bez troškova održavanja i osiguranja.