GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ususret dolasku Pompea u Hrvatsku: Ekonomske pritiske i uvjetovanja treba jasno odbiti

Ususret dolasku Pompea u Hrvatsku: Ekonomske pritiske i uvjetovanja treba jasno odbiti
DIPLOMACIJA I EKONOMIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 01.10.2020 / 12:43
Autor: Branimir Vidmarović
KOLUMNA - Dolazak američkog državnog tajnika Mikea Pompea pokušaj je svrstavanja hrvatske u američku anti-rusku i anti-kinesku koaliciju. Administracija Donalda Trumpa je odlučno pokrenula kampanju lobiranja svojih vanjskopolitičkih interesa u zasebnim europskim zemljama.

U borbi protiv Huaweija, koji unatoč svim činjenicama koje dokazuju obratno, Washington smatra skoro pa službenom špijunskom agencijom kineske vlade i narodnooslobodilačke vojske Kine, prva je pala Velika Britanija. Ubrzo je i Francuska donijela odluku da neće obnoviti licence za Huawei 5G opreme nakon njihova isteka. Od europskih velikih igrača, ostala je samo Njemačka koja se sa SAD-om ne slaže u mnogočemu; od kineskih proizvođača 5G oprema, do plinovoda Sjeverni tok 2 i Irana.

Američki državni tajnik je sredinom mjeseca posjetio Poljsku, Češku, Austriju i Sloveniju čijim je čelnicima objasnio američki stav prema Kini i Rusiji te ih upozorio na opasnost energetske i tehnološke suradnje sa njima. Slovačka i Mađarska nisu bile dio turneje zbog toga što obje zemlje imaju dobre odnose sa Pekingom i nastoje izbjeći binarne odluke.

Drugi dio europske turneje vodi Pompea u Italiju, Vatikan, Grčku i Hrvatsku. Talijanski premijer Conte izrazio je razumijevanje za američke argumente i uvjerio je državnog tajnika da će pripaziti na telekomunikacijsku sigurnost 5G mreža, što bi moglo značiti de-facto zabranu Huaweija. Pri tome je Italija članica inicijative Pojas i put, što znači da je realno stanje stvari puno složenije a budućnost talijansko-kineskih odnosa nije predodređena.

Usprkos impresivnoj dinamici jačanja anti-kineske koalicije, SAD tu i tamo nailazi na otpor. Najveći fijasko dogodio se u Vatikanu. Sveti Otac odbio je primiti Pompea zbog toga što bi se u kontekstu izbora to moglo protumačiti kao podrška aktualnom predsjedniku Trumpu. Vatikan s Kinom želi produžiti sporazum o imenovanju biskupa koji je bio postignut prije dvije godine. Budući da je taj sporazum jedan od najvećih uspjeha Vatikanske diplomacije u novije doba i garancija opstanka katoličanstva u Kini, Sveti otac ne kani ulaziti u političke dijaloge i igre koje mogu naštetiti krhkoj ravnoteži.

U Portugalu, američki veleposlanik Glass poručio je vladi da se mora odlučiti hoće li biti sa saveznicima ili s Kinom. Portugalski je predsjednik de Sousa vrlo hladno poručio Glassu da samo predstavnici koji su dobili povjerenje stanovnika Portugala imaju pravo odlučivati o sudbini zemlje.

Tu je i spomenuta Njemačka. U razgovoru za Bild američki tajnik nije mogao skriti frustraciju njemačkom politikom te je odgovarajući na pitanje o Iranu rekao da je „njemačka vlada vrlo razočaravajuća“. Odnosi Njemačke i SAD-a su u silaznoj putanji. Pored starih špijunskih skandala sa prisluškivanjem kancelarke Merkel, Washington sada optužuje Njemačku za nepoštene trgovinske prakse i bilateralni deficit od 64 milijarde dolara. Trump je kao posebnu prijetnju američkom tržištu izdvojio njemačku automobilsku industriju. Zemlje se dodatno razilaze po pitanjima klimatskih promjena, G7, migracija i izdvajanja za obranu. Američka odluka o povlačenju snaga iz Njemačke još je jedan klin u rastućem rascjepu dvaju partnera.

Stavimo li sve u kontekst američko-europskog trgovinskog okršaja, stvari ne izgledaju nimalo perspektivno. Prošle je godine zbog rješenja WTO u sporu o nezakonitim državnim subvencijama za Airbus-u SAD uvela tarife na europske proizvode u vrijednosti od 7,5 milijardi dolara. EU je spreman odgovoriti istom mjerom—uostalom, dokazano je da je SAD također subvencionirao Boeing. Trenutačno Donald Trump razmišlja o uvođenju dodatnih tarifa za proizvode u vrijednosti od 3,1 milijarde dolara.

U Grčkoj koja s Kinom ima uspostavljene vrlo konkretne gospodarske odnose, Pompeo se fokusirao na pokušaj smirivanja odnosa između Grčke i Turske i stabilnosti unutar NATO-a. U kontekstu bilateralne suradnje potpisan je sporazum o suradnji koji pokriva obranu, tehnologije i obrazovanje u kojem se spominje „važnost umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i 5G mreža“.

Sada Pompeo stiže u Hrvatsku kako bi je pokušao spasiti iz ralja Kine i Rusije te nagovoriti Banske dvore da ne koriste kinesku opremu, da ne surađuju s Kinom u infrastrukturnim projektima i koncesijama i da se okrenu prema američkom ukapljenom plinu. Pri tome Washington ima dobre izglede i poluge koje može iskoristiti: od pitanja viza, dvostrukog oporezivanja do tradicionalnog hrvatskog pijeteta prema svemu američkom i straha od ruskih diverzija.

Tako Washington kani „zaokružiti“ regiju – od Srbije i Kosova već je dobio određeno obećanje u telekomunikacijskim i energetskim pitanjima. Ostaju Hrvatska i Crna Gora – s potonjom će se vjerojatno kasnije razgovarati nakon što se smiri situacija oko formiranja Vlade i kada se donese procjena o tome koliko je nova vlada sklona Đukanovićevom pro-zapadnom smjeru.

Nekoć se Kini spočitavalo što gradi zasebne odnose sa zemljama europskog istoka i jugoistoka i na taj način stvara rascjep u europskom jedinstvu. No, čini se da sada SAD radi isto. Počevši s Poljskom, s kojom je SAD 2018. sklopio ugovor o prodaji 4,75 milijardi dolara vrijednog raketnog sustava Patriot te dugoročni ugovor o isporuci ukapljenog plina, Washington ciljano vrši pritisak na pojedine europske zemlje i uspostavlja sa njima suradnju bez osvrtanja na politiku službenog Bruxellesa.

Zanimljiv je Pompeov poziv da se stvori „novi demokratski savez“ zemalja koje će se odupirati Kini, Rusiji i drugim ne-demokratskim režimima. Možda će se u skoroj budućnosti ta inicijativa formalizirati i pretočiti u konkretan sporazum koji će u sebe apsorbirati inicijativu Triju mora.

Ako se to dogodi, zapadni svijet se cjepka na tri različita Zapada. Prvi je EU, drugi je NATO a treći SAD i njegovi partneri. Donedavno sva su tri Zapada bili komplementarni i ujedinjavale su ih gotovo identične vrijednosti, ciljevi, vizije i politike. No sada vidimo sve veću divergenciju. Na hipotetskom Vennovom dijagramu sve je manje tradicionalnih dodirnih polja.

U svemu tome je za nas u Hrvatskoj zabrinjavajuća tendencija američke politike da pomalo nasilu grupira zemlje regije bez uzimanja u obzir naših različitosti i povijesnih problema preko kojih još nismo prešli. Drugi problem je konkretniji: suverenost gospodarske i energetske vanjske politike koja ne mora nužno, ali može imati posljedice na tržišnu slobodu izbora, konkurentnost i cijene. Kao potrošača, brine me cijena a ne podrijetlo plina iz mog štednjaka.

Ako će američki ukapljeni plin biti element diverzifikacije energetskog tržišta Hrvatske, onda ćemo svi biti na dobitku. Ako američki plin podrazumijeva uvjete i ultimatume koji će ograničiti konkurenciju pravaca i dobavljača, onda ćemo svi biti mrvicu siromašniji. Isto vrijedi i za telekomunikacijsku opremu i tehnologije. Hrvatska je članica EU i NATO-a. U pitanjima vanjske politike i gospodarstva stavove treba u neophodnim okvirima usklađivati s Bruxellesom. U pitanjima kolektivne obrane sa NATO-om.

Ali osobna agenda Trumpove administracije—binarni, zero-sum treći Zapad—nema nikakve veze s normalnom paradigmom hrvatsko-američkih bilateralnih odnosa.

Tagovi: Mike Pompeo, Andrej Plenković, Huawei, 5G tehnologija, Rusija, NR Kina, ruski plin, LNG terminal, Sjeverni tok 2, Iran, papa Franjo, Vatikan, Donald Trump
PROČITAJ I OVO
Detektivska iskaznica i GDPR
GDPR
Detektivska iskaznica i GDPR
KOLUMNA - U sklopu eSavjetovanja o izmjenama Pravilnika o sadržaju i izgledu detektivske iskaznice privatnog detektiva, Ministarstvo unutarnjih poslova prihvatilo je zahtjev za izmjene koje je udruga Hrvatski red privatnih detektiva uputilo, uz obrazloženje Centra Feralis vezano za korištenje osobnih podataka na detektivskoj iskaznici.
Gdje su nestale pare?
KORUPCIJA
Gdje su nestale pare?
KOLUMNA - Sanader je optužen, višak imovine mu je otuđen, a kofere je pojela maca. Jako gladna maca. Možda ih jednom pronađemo kao arheološki artefakt na nekoj hrvatskoj arheološkoj iskopini negdje u, recimo, Kozarčevoj. Tko zna.
Dionice američkih banaka na meti kupaca
OPTIMIZAM
Dionice američkih banaka na meti kupaca
KOLUMNA - Prošle su godine bankari formirali milijarde rezerviranja jer su očekivali da će se broj loših kredita naglo povećati. To se nije dogodilo, pa je zarada sada izuzetna.
Inflacija neće tako skoro nestati, financiranje duga bit će sve skuplje
TRŽIŠTA
Inflacija neće tako skoro nestati, financiranje duga bit će sve skuplje
KOLUMNA - U prvoj polovici listopada ušli smo u sezonu objavljivanja poslovnih rezultata za treće tromjesečje ove godine.
Zaštita osobnih podataka i društvene mreže
PODACI
Zaštita osobnih podataka i društvene mreže
KOLUMNA - Većina korisnika zna malo ili gotovo ništa o privatnosti na društvenim mrežama, pa se zaprepaste činjenicom da sve što su ikad napisali na internetu negdje ostaje pohranjeno ili da sadržaj koji izbrišu može i dalje postojati u pričuvnim kopijama.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE