Prošla je prva polovica siječnja, ali razloga za posebno veselje na financijskim tržištima nema. Nakon visokih prinosa prošle i pretprošle godine, trenutno nedostaje poticaja za daljnji rast. Njujorški burzovni indeksi padaju i sada su više nego vjerojatno na razinama na kojima su bili na dan američkih predsjedničkih izbora prije nešto više od dva mjeseca.
Trumpov efekt je istrošen, a glavni razlog tome su očekivanja veće inflacije, koja će Fedu vezati ruke u daljnjem smanjenju kamata. Vrlo je neobično da je, otkako je Fed u rujnu započeo svoj ciklus smanjenja kamatnih stopa, zahtijevani prinos na američke 10-godišnje obveznice porastao za oko 120 baznih bodova, s 3,6 na 4,8 posto, najviše u 14 mjeseci. Takvi obrasci nikada prije nisu viđeni u povijesti.
Izuzev Kine, gdje su prinosi na obveznice izrazito niski (samo 1,65% za desetogodišnju obveznicu), u ostatku svijeta mogu se primijetiti niže cijene obveznica, a samim time i viši traženi prinosi. U Velikoj Britaniji 10-godišnja obveznica dosegnula je najvišu razinu od 2008., a u Japanu također ponovno premašila jedan posto (trenutno 1,24 posto; najviše od travnja 2011.). U pozadini je i poruka vladama da se ozbiljno pozabave svojom fiskalnom politikom. Samo u prosincu SAD je imao proračunski deficit od 129 milijardi dolara, što je 52 posto više nego godinu dana prije. Da je zemlja u recesiji, takva bi politika bila normalna, ali ne u razdoblju dobrog gospodarskog rasta. U međuvremenu je u Velikoj Britaniji javni dug porastao na 98 posto BDP-a.
S ovakvim početkom godine vrijedi se prisjetiti 2022. godine kada su burze doživjele ozbiljnu korekciju, a i cijene obveznica su snažno zanjihale prema dolje. Te su godine gubici i na tržištu dionica i na tržištu obveznica bili dvoznamenkasti, no situacija je bila sasvim drugačija, jer su središnje banke podigle kamate zbog visoke inflacije. Sada su, međutim, u ciklusu rezanja stopa. No, unatoč tome, prinosi na obveznice rastu, a sve više investitora seli novac u novčane fondove, jer od najavljena četiri ovogodišnja smanjenja kamata Fed-a neće biti ništa (doživjet ćemo najviše dva smanjenja). U SAD-u se ukupna vrijednost imovine u novčanim fondovima, koji su gotovo bez rizika i kamatama može premašiti četiri posto, približava novoj prekretnici od sedam trilijuna dolara.
I ovog tjedna na burzama je primjetan pad vrijednosti papira koji su donedavno bili miljenici tržišta. Dionice Nvidije (koje su pale na 130 dolara, 15 posto niže od nedavnog rekorda) pale su gotovo četiri posto u ponedjeljak i još jedan posto u utorak nakon što je Bidenova administracija predložila novi regulatorni okvir za izvoz naprednih računalnih čipova koji se koriste za razvoj umjetne inteligencije. Dionice Eli Lillya pretrpjele su još veće gubitke jer je tvrtka upozorila da će dobit u posljednjem tromjesečju biti ispod očekivanja. Značajno su pale i dionice drugih proizvođača lijekova za mršavljenje poput Novo Nordiska i Viking Therapeutics.
Početkom tjedna uglavnom su ga kupovale mnoge rizične investicije, bitcoin je pao na 90.600 dolara. Od prošle srijede do ponedjeljka zabilježene su milijarde dolara odljeva iz američkih bitcoin ETF-ova. Međutim, u utorak se bitcoin snažno oporavio, popevši se iznad 97.000 dolara.
