Zašto slovenske dionice rastu zimi?

Zanimljivo je da slovenske dionice često najviše rastu u mjesecima kada je trgovanje manje.

Podaci pokazuju da je slovensko tržište izrazito sezonsko. Od kraja listopada do kraja siječnja indeks SBITOP dobivao je na vrijednosti u svakoj od posljednjih osam zima, a u posljednjih pet u prosjeku za 14,2 posto.

Izniman rast

Nasuprot tome, kolovoz i rujan općenito su slabiji mjeseci. Slovenske dionice u posljednje dvije godine postigle su iznimne rezultate i značajno su nadmašile najveće svjetske burze. Od početka 2025. SBITOP je dobio otprilike 85 posto, znatno više od američkog S&P 500, Nasdaqa ili njemačkog DAX-a. Rastu su pridonijeli dobri rezultati tvrtki, visoka profitabilnost i atraktivne dividende.

Još je zanimljivija veza između prometa i rasta cijena. Promet osam najvećih slovenskih dionica je otprilike 14 posto niži između studenog i siječnja nego u ostalim mjesecima. Stoga, val novih kupnji nije nužno potreban za rast cijena. Možda će biti dovoljno da se smanji broj investitora koji su spremni prodati.

Poslovni rezultati i dividende u tome igraju važnu ulogu. Kada tvrtke objave svoje devetomjesečne rezultate u studenom, većina cjelogodišnjeg poslovanja je već poznata. Investitori mogu prilično dobro procijeniti cjelogodišnju dobit i dividende koje mogu očekivati sljedeće godine. S obzirom na dosadašnje rezultate najvećih slovenskih tvrtki, očekujemo dobre rezultate i atraktivne dividende i ove godine. Pa zašto bi investitori prodavali dionice ako mogu očekivati lijepu isplatu za nekoliko mjeseci? Ponuda se smanjuje, a čak i nešto veća potražnja može potaknuti cijene prema gore. To je vjerojatno jedan od razloga jesenskog i zimskog rasta slovenskih dionica. Dio ljetne slabosti povezan je i s isplatom dividendi, jer cijene općenito padaju kada trgovanje počinje bez prava na dividende.

Jesensko usporavanje

Ove godine SBITOP se malo smirio od svog kolovoškog vrhunca, što je u skladu s uobičajenim jesenskim usporavanjem. Ako devetomjesečni rezultati potvrde dobre rezultate tvrtki, imamo razloga očekivati i ove godine ponovni rast, naravno, u nedostatku većih vanjskih šokova.

Osim toga, novi investitori ulaze na tržište putem individualnih investicijskih računa i domaćih ETF fondova. Zanimljiv će biti i razvoj događaja u Hrvatskoj, gdje se pripremaju investicijski računi s mogućnošću trenutnog pologa novca i prijenosa dionica do 200.000 eura. Dio tog novca mogao bi se naći i u slovenskim dionicama, jer hrvatski investitori dobro poznaju naše tvrtke.

S rastućim interesom investitora i dobrim rezultatima tvrtki, slovensko tržište ima dobre izglede za daljnji rast. Za dugoročni razvoj, međutim, bit će potrebno i povećati slobodnu cirkulaciju dionica te poticati nova uvrštavanja na burzu. U suprotnom, imat ćemo sve više novca koji juri relativno malo dionica.