GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Željeznički kontejnerski promet između Kine i Europe veliki pobjednik koronakrize

Željeznički kontejnerski promet između Kine i Europe veliki pobjednik koronakrize
TREND
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 08.08.2020 / 18:56
Autor: Siniša Malus
KOLUMNA - Mjesecima unatrag, u kolumnama smo pisali o negativnim aspektima koronakrize, s naglaskom na smanjenje interkontinentalnih tokova roba. Međutim, posljednji mjeseci donijeli su i jedan zanimljivi trend na relaciji Kina-Europa.

Ako bismo tražili pravog pobjednika na relaciji Kina-Europa od početka pandemije koronavirusa, onda je to svakako kontejnerski promet. Broj teretnih vlakova između Kine i Europe porastao je više od trećine u prvoj polovini 2020. godine, usprkos pandemiji Covida 19, objavila je Kineska željeznička grupa.

U razdoblju od siječnja do lipnja, ukupno su 5.122 teretna vlaka prometovala između Kine i Europe, što je povećanje od 36 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Samo u lipnju, taj broj je dostigao rekordnih 1.169.

Kineska željeznička grupa je objavila da rast prometa pokazuje međunarodnu suradnju u kontroli i prevenciji pandemije i održavanje stabilnosti vanjske trgovine i industrijskih lanaca opskrbe.

Prvi teretni vlak između Kine i Europe s materijalima za sprječavanje epidemije za Europu krenuo 21. ožujka iz provincije Zheijang. Do sada, više od 3,67 milijuna komada materijala, ukupno 27.000 tona je stiglo u Europu ovom linijom.

Zbog utjecaja koronavirusa na zračni i pomorski promet, sve više robe je išlo prema Europi teretnim vlakovima. Prijevoz kontejnera željeznicom između Kine i Europe je dostigao 46,1 tisuća TEU (jedinica za mjerenje teretnih kontejnera), što je 41 posto više nego lani.

Li Jianhong, čelnik China Merchants Grupe, je izjavio kako je željeznički promet za prijevoz roba uglavnom smatran kako svojevrsna B-opcija, ali zbog zatvorenih kontejnerskih luka u Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Njemačkoj i Nizozemskoj te zbog nedostatka letova, sada je prijevoz željeznicom iskočio kao primarna linija za učinkovit protok roba, ali i medicinskih zaliha.

Zbog brojnih otkazivanja letova od strane British Airwaysa, Lufthanse, Air Francea i KLM-a, i Kineska pošta pojačano koristi željezničku povezanost kako bi slala pakete prema Europi, zbog čega dostava traje oko 14 dana

I grad Xi'an je pojačao željezničku povezanost sa Europom, pa je tako samo u prvom kvartalu ove godine željeznicom u Europu već dostavio 3,377 vozila marke Volvo koji se proizvode u tom kineskom gradu.

Sve je ovo, naravno, dio pomno građene kineske strategije unatrag čitavog desetljeća. Samo u 2019. godini su konačna ulaganja u osnovna sredstva u kineskom prometnom sektoru premašila 3200 milijarde juana.

Kina ove godine planira uložiti oko 800 milijardi juana ili 114,36 milijardi dolara u izgradnju željeznica, priopćilo je ministarstvo prometa. Vjerojatno će dio tih projekata biti usporen zbog pandemije koronavirusa koja je u prvom kvartalu paralizirala kineske ekonomske tokove, ali budite sigurni, te će se investicije realizirati, jer iza njih stoji snaga kineske države.

Protekloga tjedna Nacionalni odbor za razvoj i reforme objavio je plan razvoja nacionalnih željeznica u kojem se navodi kako bi do kraja 2025. trebala izgraditi željeznička mreža duga 175 000 kilometara. Do te godine Kina bi prema planu trebala imati 38 000 kilometara brzih željeznica.

Prema odboru, Kina je do 2015. imala 121 000 kilometara aktivnih pruga i 19 000 kilometara brze željeznice. Više od 60 posto svjetskih brzih željeznica nalazi se u Kini.

Kineska nacionalna komisija za razvoj i reforme (NDRC) odobrila je za ovu godinu tri željeznička projekta i jedan projekt aerodroma. Peking je ubrzao izdatke za infrastrukturu kako bi potaknuo ekonomski rast općenito i standard stanovništva, time i njihovu korovnu moć. Ova je odluka logična, jer ako dođe do poremećaja na bilo kojem tržištu, vlasti još uvijek mogu računati na 1,5 milijardi Kineza, koji s rastućom kupovnom moći vrlo lako mogu popuniti nastale praznine.

Komisija je odobrila projekt izgradnje brze željeznice vrijedne 72,29 milijardi juana ili 10,34 milijarde dolara u sjeveroistočnim pokrajinama Liaoning i Jilin. NDRC je također odobrila dva željeznička projekta koji povezuju gradove u Unutarnjoj Mongoliji i autonomnoj regiji Ningxia Hui, uz ukupna ulaganja od 54,63 milijardi juana.

Na neki način u svemu sudjeluje i Hrvatska. Prije nekoliko mjeseci je uspostavljena ekskluzivna, izravna, redovita kontejnerska brodska linija od grčkog Pireja do Rijeke, i na nju su se nadovezale otpreme kontejnera tzv. blok-vlakovima na dvije relacije, Rijeka-Budimpešta-Rijeka i Rijeka-Beograd-Rijeka, i to pod zajedničkim brandom „Rijeka Land Sea Express“. Taj novi „intermodalni servis“ pokrenule su kineska brodarska kompanija COSCO i njezina tvrtka-kćer za prijevoz tereta željeznicom Ocean Rail Logistics.

Stotinama godina Put svile povezivao je Aziju s Europom. Bio je to koridor kojim su putovale karavane koje su iz azijskih zemalja donosile drago kamenje, svilu, začine i drugu, uglavnom luksuznu robu koju su željno iščekivali bogati kupci u europskim zemljama. Te drevne trgovačke rute odavno nema, no posljednjih godina sve se više razmišlja o obnovi toga kopnenoga puta koji bi gotovo identičnom rutom ponovno povezao Aziju i Europu. Većina robe iz Kine u Europu putuje kontejnerskim bordovima, no u posljednje vrijeme luke su postale zagušene, pa je pravodobna isporuka postala pomalo neizvjesna.

Kako možemo vidjeti u ovoj kolumni, taj suvremeni Put svile je “od čelika”, i njime se putuje velikim brzinama. Kina, koja je unutar zemlje gotovo privela kraju izgradnju mrežu pruga za superbrze vlakove, sada se željezničkom prugom spaja s Europom. I to je proces koji će zasigurno obilježiti čitavo iduće desetljeće.

*tekst je objavljen u Poslovnom dnevniku 7. kolovoza

Tagovi: Željeznički kontejnerski promet, Rijeka Land Sea Express, Cosco, China Merchants Group, kineska ekonomija, Lufthansa, British Airways, kineska željeznica, China Railway Group
PROČITAJ I OVO
Šaolin je ponovo napao
BRENDIRANJE ŠAOLINA
Šaolin je ponovo napao
KOLUMNA - Šaolinski kungfu čuven je po svojim legendarnim, često visoko teatraliziranim te filmski mitologiziranim stilovima borbe. Stilovi tigra, leoparda, ždralova i zmija – sve to odlično i humoristično uokvireno u filmovima o Kung fu pandi.
Nanobit je dokaz da se i u Hrvatskoj može uspjeti
USPJEH MIMO DRŽAVE
Nanobit je dokaz da se i u Hrvatskoj može uspjeti
KOLUMNA - Ovaj primjer će povući mnoge hrvatske ''šmokljane'' da u svojim ''garažama'' stvore start-up platforme pretvarajući Hrvatsku iz potencijalnog ''servera'' u potencijalnu tvornicu igara, softvera, deficitarnih programa i stručnjaka.
Navaljni, Gazprom i Sjeverni tok 2: Sankcije nisu rješenje
EU-RUSIJA
Navaljni, Gazprom i Sjeverni tok 2: Sankcije nisu rješenje
KOLUMNA - Rusiju treba potaknuti na transformaciju – kroz inkluzivnost, dijalog i strateške kompromise. Problem je izrazito težak i nema jedinstvenog rješenja ili kalupa.
Avioni nam trebaju, ali nije pravo vrijeme
IZ STRUČNOG KUTA
Avioni nam trebaju, ali nije pravo vrijeme
KOMENTAR - Što se tiče preporuka u ovom trenutku, najbolja bi bilo revidiranje tendera što bi omogućilo kupovinu vremena, pa bi bila de facto odgoda od nekih 12 mjeseci, što se često događa u ovim poslovima.
Kina-EU: Sporazum o uzajamnim investicijama sve bliže
ODNOSI SNAGA
Kina-EU: Sporazum o uzajamnim investicijama sve bliže
KOLUMNA - Imperativ potpisivanja sporazuma prije isteka godine uvjetovani su ne samo američkim izborima i vjerojatnim pogoršanjem odnosa između Kine i SAD-a bez obzira na pobjednika, već i činjenicom da EU zbog gubitka povjerenja u Washington nastoji pronaći svoj modus operandi u odnosima s velikim igračima.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE