GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Život nezdrav, težina prekomjerna

Život nezdrav, težina prekomjerna
NAČIN ŽIVOTA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.03.2021 / 19:36
Autor: Nikola Bekavac
KOLUMNA - Ako gledamo samo broj na vagi, tko god nas hranio, dobro to radi. Nismo mršavi. I znanost je to dokazala. Tako 35 posto djece starih do osam godina ima višak kilograma.

Sa starenjem, odrastanjem, još se više „popravljamo“ i 57,4 posto odraslih ima prekomjernu težinu, bolje reći ima problema s prekomjernom težinom. Znanstvenici tvrde da je najveći problem javnog zdravstva u 21. stoljeću debljina i ako nastavimo s trendom sve većeg broja debelih (da ih utješimo, ugodno popunjenih) prosječan ljudski vijek bit će kraći za tri i pol godine. A najveći apsurd ja da, za neke dobra, nezdrava i količinski obimna hrana, košta sve nas i kroz državni proračun. Čak 6,6 posto proračunskog dijela za zdravstvo odlazi na bolesti prekomjerne težine.

Znanstvenici su i upozorili na uzroke prekomjerne težine i bolesti koje izazivaju, brza hrana, grickalice, zaslađena pića i sjedenje. U našoj prehrani nedostaje voća i povrća, a često izostavljamo doručak, što također utječe na težinu, a samim tim i zdravlje.

I kako to promijeniti, kako se zdravije hraniti, kako biti zdraviji? S ovakvim načinom života, trendovima civilizacijskog razvoja koji diktira tempo života, navike i nameće ovisnosti, teško. Doručak, prvi obrok koji puni dnevne akumulatore ili ne postoji ili je toliko nezdrav da je možda i bolje da ga preskočimo. Rijetke su obitelji u kojima još uvijek postoji „ritual“ zajedničkog doručka i to doručka koji je to jutro spremljen od biranih namirnica i koji se konzumira sjedeći za stolom i uživajući u hrani.

Tko još ima vremena za to? Mladi i stari do kasnih noćnih sati sjede uz računala i žive društveni život na društvenim mrežama ili pak gledaju televiziju do iznemoglosti. I sve to uz nekontrolirana konzumacija grickalica koje su nam nasilnim marketingom usadili u naviku i za njima posežemo temeljem pavlovljevog refleksa.

Ujutro ustajemo u zadnji čas pred odlazak u školu ili na posao, ponovo krmeljavi mobitele u ruke da vidimo tko nije mogao spavati pa je piskarao po društvenim mrežama. Pojedemo možda tek nešto podgrijano u mikrovalnoj pećnici ili popijemo neku instant kavu (nitko ne zna više šta je Divka, zdravi ječmeni napitak ili domaće mlijeko). Tek sljedeći obrok nema nikakvog smisla. Umjesto u školskoj ili radnoj torbi nešto zdravo i osobno pripremljeno, dovoljno je u džepu nešto kuna. Školarci to iskoriste u pekarnicama koje su postale sastavni skoro dio školskih dvorišta. I onda s nogu. Halapljivo pojedu nešto masno, preslano, prepečeno i zaliju nekim umjetno zaslađenim sokom.

Nisu djeca kriva. Možda bi trebalo razmisliti da se povedemo primjerom kladionica i automat klubova kojima se priječi otvaranje na određenoj udaljenosti od škola. Djeca ionako ne smiju u takve objekte pa bi možda bilo dobro da se pekare udalje od djece.

Doručak je gotov slijedi nešto kao ručak ili slično. Tu se čak roditelji mogu i sudariti sa svojim roditeljima u nekim od restorana brze hrane, Komad nekog mesa prepečen na grillu, sa brdom začina punih soli i šećera u umjetno napuhanom pecivu i ponovo s nogu, u hodu. Dolaskom kući u večernje sate svi umorni i gladni odlučuju se za najlakšu varijantu, dostavu gotove hrane. Najčešće opet pečeno, masno, malo prohladno i jedenje uz ekrane mobitela i računala ovaj puta sjedeći, bar to. Zalijemo nečim slatkim i krenemo grickati. Pa tko bi još oprao neko voće, narezao, ogulio koru, izmiksao u neki prirodni sok?

Kako nema vremena za pripremu doručka tako nema ni za ručak ili večeru. Kome se da, da nakon osmosatnog radnog dana uz još dva sata potrošena na putu od kuće do posla, skuha neko domaće varivo, neki zdravi kolač, neku povrtnu juhu, skuha komad mesa ili ribu. Za sve imamo aplikacije, telefone, dostavljače i nama ostaje samo da sjedimo, surfamo i radimo za zdravi obrok naših gazda i trgovaca. Izgleda da obitelj postaje sve manje potrebna zajednica koja ugnjetava njene članove nekim zajedništvom pa i kroz odnos prema hrani.

P.S. U kojem pravcu ide civilizacija možda se i ovaj problem riješi na jednostavan način. Kao što desetak kilograma rajčice može niknuti i sazriti iz male kockice nečega, zalijevane s nečim, tako bi mogli izmisliti prehranu tabletama. Juha u tableti, glavno jelo u, recimo kapsuli, i desert u žličici sirupa. Neće biti potrebno prije jela konzultirati liječnika ili ljekarnika jer ćemo živeći na takav način, vrlo brzo postali njihovi pacijenti. Ili ćemo naviknuti i sve užitke tražiti na društvenim mrežama.

Tagovi: nezdrav život, pretilost, prekomjerna težina, hrvatsko zdravstvo, voće, povrće
PROČITAJ I OVO
Nova realnost: Fed bi mogao podići kamatne stope?!
LUDO TRŽIŠTE
Nova realnost: Fed bi mogao podići kamatne stope?!
KOLUMNA - Nakon pada Wall Streeta od 5% u travnju, ulagači su ponovno osjetili priliku za zaradu.
Sedam veličanstvenih u tjednu izgubilo na vrijednosti čak 950 milijardi dolara
POTONUĆE
Sedam veličanstvenih u tjednu izgubilo na vrijednosti čak 950 milijardi dolara
KOLUMNA - Geopolitičke napetosti malo su prigušile vrijednosti burzovnih indeksa, ali panike nije bilo.
Nafta zasad nije pretjerano reagirala na bliskoistočnu krizu
POST FESTUM
Nafta zasad nije pretjerano reagirala na bliskoistočnu krizu
ANALIZA - Na financijskim tržištima reakcija na nedavni iranski napad na Izrael bila je ograničena jer su se tržišta barem privremeno malo smirila jer iranski osvetnički napad na izraelsko bombardiranje iranskog veleposlanstva u Siriji nije prouzročio pretjeranu štetu.
Halving ovog puta vjerojatno neće donijeti eksploziju oduševljenja
VAŽNA PREKRETNICA
Halving ovog puta vjerojatno neće donijeti eksploziju oduševljenja
KOLUMNA - U sljedeća 24 sata kripto zajednica svjedočit će važnoj prekretnici: četvrti "halving" u povijesti bitcoina.
Fed će sniziti kamate nakon ECB-a
KAMATNE STOPE
Fed će sniziti kamate nakon ECB-a
KOLUMNA - Dow Jones jučer je prekinuo šestodnevni gubitnički niz, ali neizvjesnost ostaje na Wall Streetu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE