Frankfurtski DAX prošlog je tjedna pao za dobrih deset posto. Euro je izgledao ispod 1,10 dolara po prvi put u gotovo dvije godine.
Kretanja na financijskim tržištima odražavaju očekivanja ulagača da ruska vojna agresija u Ukrajini neće uskoro prestati i da će se sankcije Zapada pojačati. Posljedice će biti neugodne i za ostatak svijeta, a sve se više govori o stagflaciji. S velikom zabrinutošću možemo pratiti rast cijena sirovina i žitarica. Laka nafta u SAD-u skočila je 26 posto u samo pet dana, dosegnuvši najvišu razinu od rujna 2008. Brent je prošlog tjedna dobio 21 posto, a cijena gotovo se kretala na 120 dolara.
Vjerojatno nikad nije bilo ovako divljeg tjedna na tržištu nafte, cijena je oscilirala za čak 20 dolara. Rusija izvozi 4 do 5 milijuna barela nafte dnevno, što je čini drugim najvećim svjetskim izvoznikom, odmah iza Saudijske Arabije. Nije teško pogoditi što znači "brisati" njezinu ponudu s karte. Naravno, još veći šok na strani ponude.
Vijest o oslobađanju strateških rezervi nafte (60 milijuna barela), o čemu je odlučilo dosta važnih zemalja (prvenstveno SAD), nije zaustavila naftni bijes.
Drugi energenti također nezaustavljivo guraju prema gore. Cijena prirodnog plina dosegnula je novu rekordnu vrijednost i prešla granicu od 200 eura po megavat satu. Sankcije protiv Rusije i zatvaranje ukrajinskih luka utječu na tržišta robe, bilježeći rekordnu vrijednost aluminija, koja je već premašila 3.950 dolara po toni.
Slična, premda nešto manje izražena, kretanja se primjećuju i na tržištu plemenitih metala. Cijena unce zlata od ponedjeljka je porasla 3,5 posto, granica od 2000 dolara sve je bliže, a zlato još jednom potvrđuje svoj status sigurnog utočišta. Paladij (Rusija čini 40 posto svjetske proizvodnje) popeo se iznad 3000 dolara po unci prvi put od svibnja 2021.
Nagli rast cijena nafte trenutno je najveća prijetnja gospodarstvu koje se već suočava s visokom inflacijom i suočava se s recesijom. Prema nekim procjenama, SAD bi još šest mjeseci mogao "živjeti" s cijenama nafte od oko 100 dolara, što bi potaknulo inflaciju, no ozbiljni problemi bi počeli ako bi nafta priješla granicu od 125 dolara. U tom slučaju prijetila bi recesija i porast nezaposlenosti. Očekuje se da će Fed na redovnoj sjednici sredinom sljedećeg tjedna povisiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, a ne za 0,50, budući da se situacija u Ukrajini dramatično promijenila zbog rata. Pitanje je koliko će više kamatne stope pomoći u suzbijanju inflacije. Ako inflacija dolazi sa strane ponude, tradicionalne metode središnjih banaka ne funkcioniraju, jer stimulansi inflacije dolaze od drugdje, a ne iz potražnje, kažu analitičari.
